VIDEO Milanović u svom stilu: Ne razumijem one koji se nisu cijepili, ali oni me ne tlače

"Tamo sam išao teškim i nezahvalnim poslom koji je moja dužnost. Ja sam hrvatski predsjednik prije svega i nakon svega. Htio sam upoznati svoje prijatelje i kolege, ljude koji o tome nešto znaju, s problemima u BiH. Europi je zajedničko veliko neznanje o BiH kad su u pitanju ljudi ovog ranga", rekao je Milanović novinarima.

"Vrag se skriva u detalju, u ovom slučaju se ne skriva u detalju, vrag je u cijelom tijelu, ali nije neizlječiv. Pravo je Hrvata da sami biraju svoje predstavnike", rekao je predsjednik dodajući kako su to istine koje su same po sebi jasne.

"Morao sam iskoristiti ovu priliku da ovo kažem, to je moja dužnost. Slažemo se oko Zapadnog Balkana, Sjeverne Makedonije i Albanije. Vrlo plastično sam govorio o Sjevernoj Makedoniji, neke stvari su se promijenile. Nitko u Hrvatskoj ne dovodi u pitanje pravo nekih nacija da se zovu tim imenom i da zovu svoj jezik imenom kojim ga žele zvati", rekao je govoreći o Sjevernoj Makedoniji.

Cijepljenje

Predsjednik je komentirao i mjere koje su na snazi u Hrvatskoj zbog korona virusa.

"Prije pola godine kad je bilo jasno da je vakcina činjenica i da će biti dostupna u ogromnom broju doza, rekao sam da onog trenutka kad bude više cjepiva nego zainteresiranih je game over. Ne vidim smisla u ovom što radimo, ni u maskama ako ste cijepljeni. Ako niste, druga stvar.  Natjerati skoro 50 posto ljudi koji nisu cijepljeni i ne gore od želje da se cijepe to je teško, to je zadatak za autokratsku vlast. Da govorimo o 15 posto ljudi, to je nebitno. Ali na 50 posto si prošao puno, a nisi nigdje", rekao je.

"Rekao sam da je najbolja poruka javnosti da, ako si cijepljen, ljudi vide da nisi 'miserable'. Ne vidim način da se represijom ljude na to natjera ili stimulira. Ne može biti argument: 'Ako se nisi cijepio opterećuješ zdravstveni sustav. Taj sustav te prihvaća ako pušiš, ako se razboliš od korone, od gripe, prihvaća te jer si uplaćivao u njega godinama i imaš se pravo razboljeti. Oni koji su cijepljeni će uskoro živjeti normalno. Oni koji nisu, moram priznati da ih ne razumijem, ali oni me ne tlače".

Milanović se slaže da bi se medicinsko osoblje i oni koji rade u domovima za starije i nemoćne trebali cijepiti. 

"No, to je na kraju krajeva neki zahtjev koji ide uz posao, neki zahtjev i neka zabrana. Recimo, zabrana da pilot ne smije imati alkohola u krvi, da mora dobro vidjeti, da liječnik i sestre moraju proći prije nego što uđu u operacijsku salu određenu higijensku proceduru (...) i to se zaista odnosi na mali broj ljudi", rekao je hrvatski predsjednik. 

Smatra da represija i kazne nisu način da se poveća procijepljenost stanovništva.

"Moje strpljenje s onima koji se ne žele cijepiti je veliko. I moje čuđenje je veliko, ali smatram da je svaka vrsta represije koja dolazi administrativnim putem - put u tiraniju. Despociju jedne grupe ljudi. I u tome vidim opasnost zavjera, a ne u tome da se ljude otruje cjepivom i svakakve gluposti koje slušamo zadnjih godinu dana", rekao je Milanović.

Upozorio je da se više od godinu dana donose "administrativne politike ograničavanja temeljnih ljudskih sloboda", a u većini država pa tako ni u Hrvatskoj, to nije praćeno "odgovarajućim aktima s vrha". 

Slovenija je bila domaćin ovogodišnjeg trilateralnog sastanka predsjednika Slovenije, Hrvatske i Austrije, koji se prvi put održao u ožujku 2014. u Beču. 

Predsjednici triju država - Borut Pahor, Zoran Milanović i Alexander Van der Bellen - razgovarali su najviše o pandemiji Covida-19 i europskoj perspektivi država zapadnog Balkana.

Cijepljenje je usporeno u većini zemalja Europske unije i političari nastoje pronaći načine kako da uvjere stanovništvo da to učine. 

Domaćin Borut Pahor uvjeren je da na "pristojan i tolerantan način" treba ljude nagovoriti na cijepljenje. Ne vjeruje da bi "kritiziranje onih kojih su skeptični", "represivan način" ili kazne mogle dati željeni učinak. 

U Hrvatskoj je, zaključno s 14. srpnjem, punu dozu primilo 39,6 posto odraslog stanovništva. Prema podacima Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti Slovenija je do 11. srpnja potpuno procijepila više od 42 posto stanovništva, dok je Austrija uspjela prijeći 50 posto.

Austrijski predsjednik Van der Bellen vjeruje da su zdravstvo i školstvo sektori od kojih bi se "moglo tražiti razumijevanje". 

Europska perspektiva jugoistoka Europe

Slovenija je 1. srpnja preuzela predsjedanje Vijećem EU-a od Portugala i jedna od glavnih tema joj je proširenje EU-a na zapadni Balkan.

Predsjednici triju država se slažu da "EU treba što prije otvoriti vrata tim zemljama", rekao je Pahor i dodao da će u protivnom taj prostor zauzeti drugi koji "nemaju plemenite ciljeve kao EU". 

Vjeruje u skoro rješenje bugarske blokade Sjeverne Makedonije i smatra da će se time "vratiti vjerodostojnost i povjerenje u EU". 

Van der Bellen je najavio da će uskoro razgovarati s bugarskim kolegom Rumenom Radevim o toj temi, a Milanović je rekao da je upoznao svoje kolege s problemom u Bosni i Hercegovini u kojoj je prethodno boravio. 

Nuklearna elektrana Krško 

Austrijski predsjednik spomenuo je nuklearnu elektranu Krško kao primjer teme "o kojoj ne dijele isto mišljenje". 

Van der Bellen je rekao da tek treba vidjeti na "koji način će se nuklearne elektrane tretirati u paketu "Fit for 55" - ključnom elementu Europskog zelenog plana. Austrija nuklearku Krško smatra problematičnom. Pahor je uvjeren da pitanje budućnosti nuklearne elektrane Krško morati riješiti referendumom i "kako nadomjestiti taj izvor ako ga odbacimo".