Međunarodne ustanove pretvarale se da ne vide istrebljivanje Bošnjaka

"Srebrenica nije bila zločin protiv čovječanstva nego zapravo zločin preostalog dijela čovječanstva protiv stanovnika Srebrenice, odnosno Europe", navodi u komentaru u ljubljanskom 'Dnevniku' komentator Ervin Hladnik Milharčič te upozorava na dubioznu i sramotnu ulogu koju su u BiH i Srebrenici imali Ujedinjeni narodi, pa i nizozemski bateljom koji je trebao štititi Srebrenicu kao zaštićenu zonu.

"Najuglednije međunarodne ustanove pretvarale su se da ne vide sustavno istrebljivanje bošnjačkog stanovništva u BiH, a Karadžićev cilj etničkog čišćenja današnje Republike Srpske od nesrba je ispunjen", s gorčinom piše komentator te ocjenjuje da je kazna Karadžiću apsolutno preniska.

Karadžić je na sudu dobio mnoga prava, a njegove žrtve vrlo malo pravde, srpski ratni politički vođa naredio je genocid i ubijanje osam tisuća Bošnjaka u Srebrenici, a dobio je kaznu zatvora u visini polovice prosječnog života jednog čovjeka, navodi se u 'Dnevnikovu' komentaru.

Ljubljansko 'Delo' navodi pak da kažnjavanje ratnih zločinaca znači stvaranje puta prema pomirenju i stabilizaciji regije "bez obzira jesu li presude pravedne ili ne" te kaže da je to bio i cilj međunarodne zajednice prilikom osnivanja haškog tribunala.

"Bile kazne pravedne ili ne, haški je tribunal promijenio sliku međunarodnog humanitarnog prava", navodi 'Delo' povodom presude Karadžiću.

"Možda je rezultat suđenja Karadžiću niži od očekivanja, a ako je to tako to je onda posljedica iluzije da će sve države u punoj mjeri surađivati s tribunalom. Izricanjem presude Karadžiću za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti haški je tribunal pokazao svijetu da visok politički položaj nije jamstvo da će zločinci biti zaštićeni od progona", navodi u 'Delu' Vili Einspieler.