PREKOMJERNI DEFICIT

Maletić: EK će tražiti nastavak pojačanog monitoringa Hrvatske

Autor

Direktno.hr

Zastupnica u Europskom parlamentu Ivana Maletić (HDZ) izjavila je u Bruxellesu da će Komisija tražiti od Hrvatske nove mjere i nastavak pojačanog monitoringa, ali da do suspenzije dijela europskih fondova može doći tek za nekoliko godina.
14.04.2015. u 16:02
Ispiši članak

"Mi ćemo ostati u Postupku prekomjernog deficita i Postupku makroekonomskih neravnoteža. Krajnji korak u Postupku makroekonomskih neravnoteža - suspenzija europskih fondova može doći tek nakon nekoliko godina neprovođenja aktivnosti. U ovoj fazi Komisija još nije u poziciji donijeti odluku o suspenziji fondova, ali ono što će tražiti jesu nove mjere i nastavak pojačanog monitoringa nad Hrvatskom. To će se sigurno dogoditi", rekla je Maletić u izjavi hrvatskim novinarima.

Ona je kritizirala Vladu zbog nedosljedne politike.

"Ova politika u kojoj Vlada kontinuirano predlaže mjeru po mjeru, pa onda odustaje od nekih mjera i predlaže nove, stvara negativnu sliku. Komisija očekuje sveobuhvatan, ozbiljni program reformi na svim područjima, koje će omogućiti poboljšano poslovno okruženje. Tih prijedloga prezentiranih na sustavan način do sada nije bilo, a teško možemo očekivati da će sada u izbornoj godini biti prezentirani, a kamoli nešto od toga i provedeno", rekla je Maletić.

Hrvatska je u posljednjem stupnju preventivnog dijela Postupka makroekonomskih neravnoteža i sljedeći korak može biti aktiviranje korektivne dimenzije, što znači pojačani nadzor, a koji na kraju, za nekoliko godina, može dovesti i do suspenzije dijela europskih fondova. Prelazak u sljedeći korak može se izbjeći ako Komisija pozitivno ocijeni vladine reforme.

Hrvatska, kao i sve druge zemlje članice, treba u travnju predstaviti Europskoj komisiji svoje nacionalne programe reformi i programe za stabilnost i konvergenciju. Na temelju tih dokumenata i na temelju svojih analiza ekonomskih politika u zemljama članicama, Komisija će 13. svibnja predstaviti ciljani skup preporuka za svaku državu članicu, koje će ciljati na najvažniji prioritete koje će zemlje trebati riješiti.

Potpredsjednik Vlade Branko Grčić i ministar financija Boris Lalovac imali su u ponedjeljak razgovore s Europskom komisijom na stručnoj razini, a u utorak na političkoj, s povjerenikom za ekonomske i financijske poslove Pierrom Moscovicijem. Riječ je o konzultacijama s Europskom komisijom u sklopu Europskog semestra, instrumenta za koordinaciju ekonomskih politika zemalja članica.

Potpredsjednik Vlade Grčić izjavio je nakon sastanka s Pierrom Moscovicijem da neće doći ni do kakvih sankcija ili pritisaka Europske komisije zbog prekomjernog proračunskog deficita i makroekonomskih neravnoteža.

"Na temelju ovih sastanaka mogu reći da je opća ocjena da smo napravili značajan napredak u ovom procesu. Mi smo u najvećoj mjeri pripremili ono što se od nas očekuje u dijelu programa nacionalnih reformi i programa konvergencije. Dogovorili smo se oko određenih korekcija koje treba napraviti i jednog dodatnog fiskalnog napora koji će isto tako biti potreban. Međutim, u tome nema ništa što se u Hrvatskoj ne može odraditi. U tom sam smislu optimističan. U idućih sedam do deset dana mi ćemo isporučiti ove dokumente, nadam se na opće zadovoljstvo i nas u Hrvatskoj, ali i Europske komisije", rekao je Grčić.

Grčić je rekao da će trebati ostvariti dodatne uštede u rasponu od 1,5 do dvije milijarde kuna.

Povjerenik Pierre Moscovici ocijenio je razgovore vrlo pozitivnima, istaknuvši da je još preostalo posla koji treba obaviti do sljedećeg tjedna, između ostaloga napraviti dodatne fiskalne napore u visini od 0,4 posto BDP-a.

"Ozračje u razgovorima je vrlo pozitivno. Radi se na tehničkoj razini, postoji zajednička volja da se postigne napredak u naporima na fiskalnoj konsolidaciji i u definiciji strukturnih reformi, ali posao još nije gotov", rekao je Moscovici hrvatskim novinarima.

Moscovici je istaknuo da preostali posao i pronalaženje dodatnih ušteda od 0,4 posto BDP-a moraju biti gotovo do 21. travnja.

"Posao moramo dovršiti, kao i fiskalne napore koji su nužni i koje procjenjujemo na negdje 0,4 posto BDP-a te strukturne reforme kako ne bismo prešli u sljedeću fazu u postupku za ispravljanje makroekonomskih neravnoteža, što nam je zajednički cilj. Ponavljam, imamo vrlo dobro ozračje i još malo posla i malo vremena, jer ako želimo imati korektne projekcije i dobre ciljane preporuke, to mora biti gotovo do 21. travnja", rekao je povjerenik.

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.