Mađarski parlament proglasio tajnom detalje ugovora s Kinom o pruzi Budimpešta-Beograd

Mađarska i Kina potpisale su krajem travnja ugovor o kreditu za financiranje gradnje željeznice za brze vlakove između Budimpešte i Beograda.

Vlada u Budimpešti je početkom travnja, prije potpisivanja ugovora, predložila zakon kojim bi se kao tajni klasificirali svi podaci iz ugovora za taj projekt vrijedan 2,1 milijarde dolara s rokom dovršetka od deset godina. U prijedlogu zakonu je pisalo da je to potrebno kako bi se osigurao kredit Kineske uvozno-izvozne banke.

U njemu također piše da bi otkrivanje detalja ugovora "ugrozilo kapacitete Mađarske da provodi svoju vanjsku politiku i trgovinske interese".

Mađarska se tim zakonom želi zaštititi i od "neprikladnog vanjskog utjecaja", navodeći da se radi o projektu koji je od najvećeg nacionalnog interesa.

Ministar financija Mihalij Varga je kazao da je kamata na kineski kredit fiksna i da postoji opcija ranije otplate, no druge pojedinosti nije naveo.

Prema ugovoru s kineskom državnom bankom Exim, Mađarska će financirati 85 posto troškova investicije, a ostalih 15 posto će financirati iz fondova.

U usvojenom zakonu piše da Budimpešta može objaviti sadržaj dokumenata "nakon što dobije očitovanje Narodne Republike Kine".

Pruga, dio šireg kineskog projekta "Jedan pojas, jedan put" koji bi trebao otvoriti nove trgovačke pravce za kineske tvrtke, prvi je veliki kineski infrastrukturni projekt na teritoriju Europske unije.

Cilj mu je transportirati kinesku robu iz Grčke u zapadnu Europu, no nedostaju ključni dijelovi na Balkanu.

Projekt, najvrjedniji u Mađarskoj nakon nuklearke Paks koju će graditi ruska tvrtka Rosatom, trebao bi pomoći mađarskom gospodarstvu pogođenom epidemijom korona virusa.

Mađarsku dionicu dugu 150 kilometara gradit će konzorcij CRE koji uključuje tvrtku Opus Global, koju nadzire poduzetnik Lorinc Meszaros, blizak premijeru Viktoru Orbanu.

Projekt je do sada trpio znatna kašnjenja. Kina, Srbija i Mađarska su 2014. potpisale memorandum o izgradnji tog željezničkog pravca, izgradnja u Srbiji počela je 2018. nakon što je ta zemlja od Kine posudila 297,6 milijuna dolara.

Nakon deset godina suradnje Kine i istočnoeuropskih država, uključujući i Hrvatsku, u okviru inicijative nazvane 17+1, to će biti prvi veći infrastrukturni projekt te inicijative u regiji i unutar EU-a, rekao je mađarski stručnjak.

Kineskoj inicijativi novog puta svile pridružile su se i Italija, Portugal i Grčka.