Mađarska uskoro odlučuje hoće li zatvoriti granicu s Hrvatskom

"Vlada će uskoro odlučiti hoće li pristupiti potpunom zatvaranju hrvatske granice, kao što je učinila sa Srbijom", rekao je predstojnik ureda premijera Viktora Orbana Janoš Lazar na konferenciji za novinare.

"Iskustvo mađarske vlade je da se učinkovita zaštita schengenskih granica može jamčiti samo potpunim zatvaranjem, koje je već na snazi sa Srbijom", dodao je Lazar, desna ruka premijera Orbana, pobornika tvrde linije prema migrantima.

Mađarska je odlučila zatvoriti 41 kilometar svoje granice s Hrvatskom koju ne omeđuje Drava, nakon što je ovog ljeta podigla 175 kilometara ograde na granici sa Srbijom.

Od zatvaranja srpsko-mađarske granice 15. rujna, izbjeglice koje su se do tada masovno kretale tom linijom, prelaze preko Hrvatske, odakle ih se upućuje prema mađarskoj granici.

Od rekordnih 10.046 migranata, koliko ih je ušlo u Mađarsku u srijedu, oko 9400 je ušlo preko granice s Hrvatskom, ističe mađarska vlada.

Odluka Mađarske da zatvori svoje granice izazvala je oštru razmjenu riječi između Orbana i njegovog austrijskog kolege Wernera Faymanna u sklopu summita u Bruxellesu u srijedu.

"Opasna je izjava austrijskog kancelara prema kojoj nema potrebe za ogradom, jer ne znamo koliko će migranata stići na južnu granicu. Ako Austrijanci ne žele ogradu, moraju podnijeti posljedice", naglasio je Lazar u četvrtak.

Oko deset tisuća migranata očekuje se u četvrtak u Austriji, gdje njihov prijelaz u Njemačku, kamo žele gotovo svi, usporava odluka Berlina da dodatno filtrira putnike na granici.

Mađarska bi mogla razmotriti opciju koridora za izbjeglice koji dolaze iz Hrvatske koji bi kroz Mađarsku prošli vlakom ili autobusom ako to Austrija i Njemačka žele i kane za njih preuzeti odgovornost", također je izjavio Lazar.

Pojasnio je da je glavni cilj mađarske vlade bila zaštita državne granice i tu su svrhu ispunili ograda podignuta na granicama sa Srbijom i Hrvatskom i novi stroži propisi.

Ukoliko to Europska unija ne prihvati, razmotrit će se novi načini, a i Slovenija i Austrija su upotrijebile opciju koridora, rekao je Lazar.

"Ako Austrija i Njemačka žele ovo i ako će preuzeti odgovornost zajedno sa drugim članicama EU, mađarska vlada će razmotriti mogućnost stvaranja uvjeta da se migranti koji stižu iz Hrvatske na mađarsku granicu dalje kreću u uređenim okolnostima", dodao je Lazar.

Kolona kamiona pred mađarskom granicom, hrvatskim zabranjen ulaz

Sedam kamiona s hrvatskim tablicama odnosno robom koja je proizvedena u Hrvatskoj, od ponoći do četvrtka poslijepodne vraćeno je u Mađarsku, zbog zabrane ulaska hrvatske robe u Srbiju, priopćeno je na graničnom prijelazu Horgoš.

Za sve ostale kamione, i robu proizvedenu u drugim zemljama, nema zapreka za ulazak u Srbiju.

Sa srbijanske strane, prema mađarskoj granici, kolona kamiona je duga nekoliko kilometara, i na izlaz se čeka nekoliko sati.

Vozač Borislav Makijević iz Novoga Sada, čije je kamion na oko kilometar od granice, kaže da čeka oko tri sata i da se vrlo polako primiče prijelazu. Dodaje da nije ni pokušavao izaći preko hrvatske granice.

Promet putničkim automobilima se odvija bez zadržavanja.

Na graničnom prijelazu i oko njega nema migranata. Povremeno se uz autocestu koja vodi do tog najvećeg srbijansko-mađarskog graničnog prijelaza mogu vidjeti skupine migranata koji kažu kako bi pokušali prijeći u Mađarsku.

"Nama je rečeno da je hrvatska granica zatvorena na mjesec dana. Zato idemo prema Mađarskoj i nadamo se da će nam Bog pomoći", rekao je Šain, muškarac srednjih godina, koji je jedini u skupini od tridesetak osoba iz Afganistana govorio engleski.

Migranti se prije dolaska do granice upućuju u prihvatni centar kod mjesta Kanjiža gdje dobivaju pomoć i hranu, ali i informacije o mogućnosti prelaska granice. Upravitelj prihvatnog Centra u Kanjiži Robert Lesmajster rekao je da migrante obavještavaju da je prelazak mađarske gotovo nemoguć.

"Govorimo im kako kod prijelaza Horgoš 2 postoje prihvatne kuće za evidentiranje migranata, ali da u Mađarsku uspijevaju ući samo ugrožene osobe, a to su Sirijci. Svi ostali nemaju gotovo nikakvih izgleda“, navodi Lesmajster.

Oni koji odustanu, ili ih mađarska pogranična tijela odbiju, vraćaju se u centar i traže prijevoz do hrvatske granice.

Lesmajster je rekao kako to nije organiziran prijevoz migranata, već oni sami kontaktiraju taksiste ili autobusne prijevoznike koji voze najčešće do Šida.