Lalovac: Hrvatski deficit će biti veći od pet posto, to znamo i mi i oni

Lalovac je oko toga sasvim iskren. "Hrvatski deficit će biti veći od onih pet posto kako je to još ranije odredila Europska komisija. To znamo i mi i oni", rekao je ministar za portal Telegram.

Dodatni problem za Vladu u Zagrebu je izmijenjena metodologija Eurostata, a ministar objašnjava kako sada zbog toga u deficit države ulaze i svi krediti za javna poduzeća. "HŽ, primjerice, ne može vraćati svoje kredite. Ako tome dodamo HŽ Cargo, HŽ infrastrukturu, Hrvatske auto-ceste i druge javne tvrtke dolazimo do iznosa od 4 milijarde kuna novog deficita. Moskovici sad traži od nas konkretne odgovore kako obuzdati javna poduzeća i javni sektor u generiranju javnog duga, a po novom i deficita".

Ali tu nevoljama nije kraj. "Nedavno je najavljeno da će investiciju nove Zračne luke Zagreb ubaciti u deficit. To je iznos između 500 i 700 milijuna kuna. To će se odraziti i na buduće ugovore o javno-privatnom partnerstvu za koje će Komisija zadržati pravo, a zavisno od njihove kalkulacije rizika, također uvrstiti u državni deficit. Dugo vremena to nije bilo tako. Voljeli bi vidjeti kakva je to matrica po kojoj će se odlučivati. To ćemo svakako pitati i ljude u Eurostatu. Suština je ta da ne možemo u javnoj upravi uštedjeti 3 do 4 milijarde, da bi taj iznos onda otišao na troškove javnih poduzeća", kazao je Lalovac.

Šutnja o kresanju milijardi

Europskoj komisiji u utorak predstavit će mjere kojima Hrvatska odgovara na zahtjev Bruxellesa za dodatne rezove u proračunu zbog prekomjernog deficita.

No, prije njegova odlaska, u Vladi - šutnja... Neslužbeno doznajemo kako ministar u Bruxelles odlazi s paketom uštedama teškim između milijardu i pol i dvije milijarde kuna.

Najveće uštede planiraju se ostvariti u državnim agencijama, zavodima i instituta , a njih je u Hrvatskoj 187. Štedit će se prvenstveno na plaćama zaposlenika i materijalnim troškovima. Tu je ukidanje i spajanje pojedinih agencija.

Vlada će ubuduće jamstva davati jedino onim javnim poduzećima koja imaju jasan plan restrukturiranja.

Uz sve ovo ne isključuje se mogućnost da iz Bruxellesa stignu dodatni zahtjevi za uštedama.

Europska komisija poručila je Vladi da je proračunski deficit "visoko iznad cilja" postavljenog u proceduri prekomjernog deficita. Od Hrvatske traži kontinuirane napore na fiskalnoj konsolidaciji.

Vlada u Bruxellesu mora imati dobre argumente u dva ključna dokumenta, Nacionalnom reformskom programu i Programu konvergencije, a ono što u njima piše i dodatna Lalovčeva objašnjenja bit će odlučujuće za stajalište o Hrvatskoj koje će zauzeti EK.

Po ponašanju premijera i ministara, ove godine je teško očekivati da će Vlada bilo kakvo očekivanje EK-a ispuniti, nego će vrući krumpir ostati nasljednicima.

Milanović je ranije rekao da neće biti smanjivanja plaća, a sada, po najnovijem maglovito se spominju spajanja agencija i neki dodatni rezovi koji će teško donijeti potrebne dvije milijarde

Hrvatska se s Francuskom nalazi u najlošijoj kategoriji po razmjeru neravnoteža i ispunjavanju planiranih ciljeva. Ako Lalovčevi dokumenti u ponedjeljak ne prođu Hrvatska može dobiti poseban monitoring i moguće sankcije. U tom položaju još nije bila niti jedna zemlja.

Vlada bi mogla, po svemu sudeći, malo blefirati, jer ranije su najavljeni prihodi za proračun od kojih evidentno nema ništa ove godine.

Europskoj komisiji vladajući su najavili uvođenje poreza na nekretnine od 2016. godine, restrukturiranje i privatizaciju dijela javnih poduzeća, monetizaciju autocesta, nastavak reforme mirovinskog sustava - radno aktiviranje dijela umirovljenika, te nastavak liberalizacije tržišta rada.

Svima je jasno su ta obećanja ostala obećanja.