sigurnosna konferencija
Kovač: Moramo djelovati pametno i brzo na rješavanju sirijske krize
Svi pričaju o sigurnosti, a krize su se primakle Europi. Ova sigurnosna konferencija?
"Najprije moram izraziti zadovoljstvo time što je izgleda postignut dogovor o primirju u Siriji. To je velik korak u pravom smjeru. Mi moramo globalno djelovati kao Europska unija. Moramo tražiti savez sa prijateljima iz NATO-a i djelovati na licu mjesta kako bi smo donijeli mir ljudima koji pate zbog rata u Siriji, ali i kako bi smo, na neki način, zadržali migrante i izbjeglice tamo, kako bismo im tamo pomagali i kako ne bi svi migranti, sve izbjeglice tražeći bolji život došle u EU. Znači, moramo djelovati pametno, brzo, integrirano unutar EU, ali i sa prijateljima iz NATO-a, globalno, i treba jasno tražiti partnerstvo s Rusijom što se tiče rješavanja krize u Siriji", kazao je Kovač.
Što su vam glavne teme sastanaka na ovoj konferenciji?
"Imat ćemo nekoliko sastanaka sa prijateljima iz Amerike i sastanke s Bavarcima i nekim drugim zemljama. Tu je naša gospođa predsjednica RH koja predvodi izaslanstvo. Veselim se svim tim sastancima i bit će tu, mislim, i sastanak s predsjednikom Finske. Znači, i na sjeveru i na jugu i sa prijateljima iz SAD-a, tako da očekujem važne razgovore za Hrvatsku. Tu moramo pokazati da skrbimo o sigurnosti u svom susjedstvu, da želimo dati doprinos jačanju stabilnosti na području srednje i jugoistočne Europe", rekao je Miro Kovač.
52. sigurnosna konferencija okupila je oko 600 dužnosnika. Jedan je to od najutjecajnijih foruma za raspravu o međunarodnoj sigurnosti.
Na skupu u hotelu Bayericsher Hof, koji će u iduća tri dana biti sigurnosna utvrda, osim šefa diplomacije Mire Kovača, nalazi se i predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović.
Odgovor Europe na izbjegličku krizu, rat u Siriji i budućnost sigurnosnog poretka u Europi glavne su teme tog ključnog godišnjeg okupljanja 'strateške zajednice'.
Konferencija se održava u vrijeme dok prijeti novi izbjeglički egzodus iz Alepa, drugog najvećeg sirijskog grada koji je na udaru vladinih i ruskih snaga. Iz grada od 2,3 milijuna stanovnika prema Turskoj je već izbjeglo oko 50 tisuća ljudi, a stotine tisuća mogle bi ostati bez hrane ako se blokada nastavi, upozorio je UN.
"Današnji ratovi i krize opasniji su i teži od svih kojima smo svjedočili od Drugog svjetskog rata", rekao je uoči konferencije veleposlanik Wolfgang Ischlinger, koji predsjeda skupom.
"Zbog toga je važno da se toliko mnogo utjecajnih političara okupi u Muenchenu i razgovara o idejama za okončanje ratova i jačanje međunarodnog poretka", dodao je.
Svjetske sile, među kojima Rusija, SAD, Saudijska Arabija i Iran, pokušat će oživjeti mirovne pregovore sirijske vlade i oporbe, koji jedva da su prije desetak dana počeli u Ženevi pod pokroviteljstvom UN-a. No, diplomati ne vjeruju da će se pregovori održati sve dok traje ofenziva vladinih i ruskih snaga na Alepo.
U gotovo petogodišnjem ratu u Siriji poginulo je oko 250 tisuća ljudi, više od četiri milijuna je bilo prisiljeno napustiti zemlju, a oko sedam milijuna ih je raseljeno unutar Sirije.
Zemlje okupljene na nedavnoj donatorskoj konferenciji u Londonu obećale su za Siriju izdvojiti gotovo 11 milijardi dolara, šest ove godine, a još pet do 2020. Hrvatska će u iduće četiri godine dati milijun eura, uglavnom za zaštitu i obrazovanje djece, žena i vjerskih manjina te borbu protiv seksualnog nasilja.
Komentari
VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.