KORONA KRIZA PODIJELILA EUROPU Španjolska stala iza Italije: Trebaju nam euorobveznice; Njemačka ne želi plaćati tuđe dugove

"Vrijeme je da pokažemo solidarnost i kreiramo novi, zajednički mehanizam izdanja duga", napisao je Sanchez u uvodniku za nekoliko europskih listova, uključujući njemački Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) i talijansku La Repubblicu. 

"Trenutak od nas traži da odbacimo staru nacionalnu dogmu", istaknuo je španjolski premijer uoči sastanka ministara financija Europske unije koji će biti održan u utorak.

Krajem prošlog tjedna talijanski premijer Giuseppe Conte po drugi je puta u talijanskoj La Repubblici poručio da je izdanje zajedničkih obveznica jedini način da se uz male troškove pribave potrebne stotine milijardi eura. 

Italija je najteže pogođena pandemijom Covida-19 među zemljama EU-a i što se kriza više zaoštrava to više u anketama prevladavaju negativni stavovi prema Uniji.

I španjolski i talijanski premijer smatraju da su mjere koje je dogovorila Europska unija dobar početak, ali nisu dovoljne. Francuska je stala uz susjede.

Njemačka ne želi plaćati tuđe dugove

U suprotstavljenom su taboru Njemačka, Austrija i Nizozemska, koje strahuju da bi time preuzele obavezu plaćanja tuđih dugova.

Stav njemačke kancelarke Angele Merkel nije se promijenio, kazao je šef njezinog kabineta Helge Braun.

"Vlada je skeptična prema svemu što bi ugrozilo stabilnost ekonomskog i valutnog područja eurozone", izjavio je Braun u nedjelju za FAZ.

Zemlje EU-a trenutno se spore oko visine fiskalnih poticaja potrebnih da se ublaže teške ekonomske posljedice pandemije korona virusa.

Ministri financija trebali bi u utorak dogovoriti paket kratkoročnih mjera, ali pitanje izdanja dužničkog instrumenta, takozvanih 'koronaobveznica', škakljivo je i još uvijek izaziva duboke podjele. 

Podrška nedovoljna za dogovor

Njemačka i Francuska zauzimaju se za tri mjere, koje, kako tvrdi čelnik eurogrupe Mario Centeno, imaju široku podršku.

Paket uključuje kreditnu liniju europskog fonda za pomoć zaduženim državama, osnivanje jamstvenog fonda pri Europskoj investicijskoj banci za kredite malim i srednjim poduzećima i kredite za kompanije za isplatu plaća radnicima, prijedlog Europske komisije.

Mjere su 'teške' oko 500 milijardi eura, navodi Centeno.

Unatoč podršci, ni videokonferencija ministara financija EU-a ni videosamit šefova država i vlada EU-a nisu donijeli dogovor. 

Von der Leyen ima plan za proračun

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen traži pak investicijski program po uzoru na Marshallov plan, ogroman američki paket pomoći koji je Europi pomogao da se digne iz pepela Drugog svjetskog rata.

"Trebat će nam ogroman instrument nalik na Marshallov plan za Europu. Njegova bi jezgra trebao biti moćni novi EU proračun", napisala je čelnica EK u uvodniku objavljenom u nekoliko europskih listova.

"Prednosti su takvog plana bjelodane: EU proračun dokazani je instrument solidarnosti", ustvrdila je Von der Leyen.

Šefica Komisije nije previše oduševljena prijedlogom o zajedničkim obveznicama, ali ne isključuje nijednu mogućnost. Smatra da bi ključnu ulogu trebao odigrati proračun EU-a koji je pak kamen spoticanja među čelnicima EU-a. 

U izjavama koje će biti objavljene u izdanju njemačkog FAZ-a od ponedjeljka europski povjerenici za unutarnje tržište i ekonomiju Thierry Breton i Paolo Gentiloni poduprli su izdanje obveznica kao dopunu predložene tri mjere, navodi dpa.