Korist LNG terminala: povećanje našeg BDP-a i energetske neovisnosti EU

Budući da je Europska unija drugi najveći uvoznik ukapljenog prirodnog plina na svijetu, Strategija EU-a za ukapljeni prirodni plin i skladištenje plina jedan je od važnijih elemenata energetske unije, čiji je cilj brz prelazak na održiv, siguran i konkurentan energetski sustav kako bi se okončala ovisnost Europske unije o vanjskim dobavljačima plina. Zastupnik Davor Škrlec podržao je u svom govoru komunikaciju Komisije za navedenu strategiju LNG-a i skladišta prirodnog plina te smatra kako je to važan korak u tranziciji Europske unije prema niskougljičnom društvu, ali isto tako i obveza prema ciljevima ratificiranog Pariškog sporazuma o klimi.

"Htio bih skrenuti pozornost kako smo definirali određene ciljeve potpisivanjem Pariškog sporazuma u rezoluciji Europskog parlamenta, u kojima se Europska unija obvezala do 2050. godine smanjiti emisije stakleničkih plinova za 80-95% u odnosu na vrijednosti iz 1990. godine. Isto tako, moramo upozoriti države članice EU-a kako prelazak na prirodni plin kao zamjena za ugljen nije rješenje, jer je to samo 40% smanjenja emisija i nećemo postići ciljeve koje smo obećali i potpisali u Pariškom sporazumu. Smatram kako je regionalni pristup jako važan i u potpunosti ga podržavam pa je upravo u tom kontekstu LNG terminal na otoku Krku potrebno izgraditi jer će se na taj način konačno osigurati da jugoistok Europe ima diverzifikaciju opskrbe i više ne ovisi samo o jednom opskrbljivaču prirodnog plina. Za Hrvatsku to će značiti rast BDP-a za oko 0,15% tijekom godina izgradnje, te prosječni godišnji prihod od oko 90 milijuna eura u prvih 20 godina s izravnim udjelom u BDP-u od oko 0,2%, a s povezanim djelatnostima do dodatnih 1% godišnje. Skrećem pažnju kako je pored energetike i sektor transporta vrlo značajan, stoga je od izuzetne važnosti povezati ovu strategiju LNG-a sa strategijom transporta", rekao je Škrlec.