Kolinda pred krcatom Akademijom u Berlinu: Isplatila se potpora Njemačke

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović rekla je u utorak u predavanju kako je potpora Njemačke Hrvatskoj u borbi za neovisnost i pristupanju Europskoj uniji bila vrijedna truda, završivši jednodnevni nastupni posjet Njemačkoj gdje se susrela s njemačkim predsjednikom Joachimom Gauckom i kancelarkom Angelom Merkel.

"Potpora Njemačke isplatila se", rekla je Grabar-Kitarović u predavanju u Europskoj akademiji u Berlinu osvrćući se na proces stjecanja neovisnosti, obranu i put Hrvatske u Europsku uniju.

"Pristup Europskoj uniji ima učinka, možda ne tako brzo kao što smo se nadali, ali danas imamo transparentnije tržište i sustav stabilnosti", rekla je hrvatska predsjednica.

Sudjelujući u raspravi nakon predavanja i odgovarajući na brojna pitanja, rekla je između ostaloga da će Titova bista iz predsjedničkih dvora biti uskoro premještena na drugo mjesto.

Grabar-Kitarović je govorila u prepunoj dvorani Europske akademije, pred diplomatima, predstavnicima različitih udruga među kojima su bili i hrvatski studenti iz Berlina, a među slušateljstvom su bili i doajen diplomatskog zbora u Berlinu, papinski nuncij u Njemačkoj Nikola Eterović i bivši hrvatski ministar financija Ivan Šuker.

Prisjetila se natjecanja za pjesmu Eurovizije u Zagrebu 1990., iste godine kad su održani prvi demokratski izbori u Hrvatskoj. Od tada, mnogo toga se promijenilo, iako je prošlo mnogo vremena dok su se ostvarili neki od ideala europskog zajedništva što ih je tada u pjesmi "Insieme" spominjao Toto Cutugno, rekla je Grabar-Kitarović, napominjući da još uvijek ostaju i problemi.

Hrvatska je, podsjetila je, prošla dvostruku tranziciju, onu od diktature u demokratsko društvo i onu iz stanja rata u stanja mira i odgovornosti za susjedstvo.

Zaštita Hrvata u BiH ustavna obveza

Posebnu pozornost posvetila je Bosni i Hercegovini, rekavši kako podržava tu državu kao zajednicu ravnopravnih naroda.

"Bosna i Hercegovina je država koja ne funkcionira dobro", naglasila je, podsjetivši kako Hrvatska ustraje na suverenosti, teritorijalnoj cjelovitosti i političkoj neovisnosti BiH, brinući se i za tamošnje Hrvate.

"Zaštita Hrvata u BiH naša je ustavna obveza", podsjetila je, pozvavši građane BiH da se dogovore kako će izgraditi svoju zemlju.

Hrvatska će dati svoj doprinos napretku zemalja u jugoistočnoj Europi, a otvorena pitanja sa susjedima trebaju se riješiti, rekla je hrvatska predsjednica.

"Želimo pomoći susjedima da uštede na vremenu", rekla je govoreći o spremnosti Hrvatske da pomogne zemljama jugoistočne Europe na njihovu putu u EU i NATO.

"Snaga europeizacije, perspektiva europskog zajedništva i napredak u suradnji znači i da se stranice povijesti trebaju zatvarati kako bi se otvorile nove", ustvrdila je, istodobno se usprotivivši podizanju novih zidova u Europi.

Govoreći o položaju Hrvatske u Europi, Grabar-Kitarović je spomenula potrebu hrvatskog doprinosa rješavanju zajedničkih problema, kao što su borba protiv terorizma i trgovine ljudima, ali i sudjelovanje u zajedničkom napretku, posebice glede energetske budućnosti Europe. Naglasila je potrebu suradnje u području između Baltika i Jadrana, ustvrdivši kako taj prostor odlikuju kulturne veze i gospodarski interesi, odnosno šanse koje tim zemljama zajedno stoje na raspolaganju.

Titova bista bit će premještena

Na pitanje iz publike o potrebi za lustracijom i o sudbini Titove biste u predsjedničkim dvorima, Grabar-Kitarović je podsjetila na politiku predsjednika Franje Tuđmana koji se zauzimao za nacionalno jedinstvo zbog potrebe za obranom zemlje. Poručila je da je pitanje lustracije pogodnije za vladu nego za predsjednicu Republike, napomenuvši kako ona ipak radije razgovara o pitanjima o budućnosti nego o temama iz prošlosti.

"Tito je bio diktator", rekla je na pitanje o Titovoj bisti, naglasivši kako će ona biti uklonjena iz predsjedničkih dvora i, kao umjetničko djelo, smještena na prikladno mjesto, vjerojatno u njegovu rodnom kraju.

"Svaka zemlja ima pravo odlučivati o svojoj sudbini", rekla je upitana o sudbini Ukrajine i njezinim europskim perspektivama, ustvrdivši pak da je krizu u Ukrajini teško riješiti, ali da nema vojnog rješenja.

U razgovoru s publikom, predsjednica Grabar-Kitarović govorila je i o potrebi demografske obnove koja uključuje stvaranje radnih mjesta za mlade kao i stvaranje uvjeta da mogu osnovati obitelji, a ponovila je i poruku iz predizborne kampanje da se zauzima za pravo dopisnog glasovanja, kao i da veliki broj političkih stranaka nije nužno loš za demokraciju ako je omogućena stabilnost političkog spektra.