NI SLOBODA KRETANJA NE IDE U PRILOG

KOLINDA U BRUXELLESU 'Europska unija u cjelini profitirala od članstva Hrvatske, a Hrvatska još uvijek nije'

Autor

iz/h

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović rekla je u srijedu u Bruxellesu kako je Europska unija u cjelini profitirala od članstva Hrvatske, dok Hrvatska to ni nakon pet godina od pristupanja još uvijek nije te istaknula kako sloboda kretanja trenutačno ne ide Hrvatskoj u prilog zbog velikog odljeva ljudi. 

13.06.2018. u 18:35
Ispiši članak

Predsjednica Grabar-Kitarović, koja boravi u dvodnenom posjetu Bruxellesu, održala je predavanje u Centru za europsku politiku (EPC) na temu 'Pet godina hrvatskog članstva u Europskoj uniji: do sada učinjeno i pogled unaprijed'.

"Dobro je što sjedimo za istim stolom i nismo na margini", rekla je hrvatska predsjednica odgovarajući na upit moderatorice rasprave o tome što su prednosti, a što nedostaci članstva u EU-u.

Govoreći o nedostacima članstva rekla je kako je sloboda kretanja ljudi istodobno i prednost i mana.

"Mobilnost je dobra kada se ljudi vraćaju, ali mi sada imamo vrlo snažan negativni demografski trend", rekla je predsjednica, ističući da Hrvatsku napuštaju ljudi u čije je školovanje ulagala i koji predstavljaju veliki kapital s obzirom da ljudski kapital predstavlja 70 ukupnog kapitala u razvijenim zemljama.

"Možemo reći da je EU u cjelini profitirala od članstva Hrvatske, a Hrvatska još uvijek nije", rekla je predsjednica dodajući da je ona predstavila prijedlog demografskih mjera kako bi se u zemlji stvorili uvjeti kakvi su u o onim zemljama u koje ljudi odlaze.

Dodala je kako je, prema procjenama, Hrvatsku u posljednjih pet godina napustilo između 320 i 380 tisuća ljudi i da sada ima manje od četiri milijuna stanovnika. Rekla je kako za negativne demografske trendove nije odgovorno samo iseljavanje, nego i slab natalitet.

Hrvatskoj predsjednici je postavljeno i pitanje o Inicijativi tri mora i činjenici da u njoj sudjeluju i zemlje Višegradske skupine, koje su u posljednje vrijeme često kritizirane u EU-u i kojima se prigovara da se ne ponašaju u skladu se vrijednostima na kojima Unija počiva.

Grabar-Kitarović je rekla kako ta inicijativa okuplja 12 zemalja, da je puno šira od Višegradske skupine, da Hrvatska nije članica te skupine, da ta inicijativa nema političkih ciljeva osim boljeg života građana u tim zemlljama, da nije uperena ni protiv koga i da nije sanitarni kordon prema Rusiji.

"Inicijativa tri mora nije politički savez, to je neformalna predsjednička platforma čiji je cilj povezivanje prometne i energetske infrastrukture, podizanje životnog standarda i privlačenje kapitala", rekla je predsjednica.

Govorila je i o ulozi europskih integracija u procesu pomirenja na jugoistoku Europe. Rekla je kako je pomirenje dug proces, da i unutar hrvatskog naroda nisu prevladane stvari iz prošlosti te istaknula da prošlost treba ostaviti povjesničarima.

"Cijela društva ne bi trebala sudjelovati u ideološkoj raspravi o prošlosti, nego o egzistencijalnoj raspravi o sadašnjosti i budućnosti", rekla je.

Kao objašnjenje za mali postotak hrvatskog stanovništva koji smatra da je članstvo u EU dobro (prema Eurobarometru takvih je 36 posto), predsjednica navodi kako su na početku bila velika očekivanja ljudi, zatim da je pristupni proces bio previše tehnički, tako da ljudi nisu mogli razumjeti što to znači i što će se dogoditi. Istaknula je kako se stvari ne mogu promijeniti preko noći.

Predsjednica Grabar Kitarović izjasnila se protiv Europe više brzina, u smislu da postoje ekskluzivni klubovi koji ne bi bili otvoreni za sve.

"Nikad nećemo svi imati istu brzinu, ali važno je da nema ekskluzivnosti, nego da svi imaju ista prava i mogućnosti", rekla je.

Dodala je kako se tijekom gospodarske i migrantske krize pribojavala raspada EU-a, ali ne na države članice, nego na zasebne skupine članica.

Predsjednica Grabar Kitarović podržala je proširenje EU-a na hrvatsko jugoistočno susjedstvo.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.