Koalicija se mora suočiti s izazovom reforme državnih poduzeća

U šestogodišnjem razdoblju od 2008. do 2014. godine hrvatsko se gospodarstvo pogoršavalo. Od ostalih europskih zemalja, samo je Grčka imala takvu recesiju. Ali nesigurni oporavak Hrvatske nastavio se i u 2016. godini, unatoč padu njene kratkotrajne koalicijske vlade nakon šest teških mjeseci i drugih izbora unutar godinu dana.

Zahvaljujući turizmu, na koji sada otpada oko jedne petine prihoda, Europska komisija predviđa da će Hrvatska u 2016. zabilježiti porast BDP-a od 1,8 posto.

Predviđa se da će nezaposlenost iduće godine biti manja od 15 posto, u usporedbi sa 17 posto u 2014. godini.

Nakon rujanskih izbora pojavila se i nesigurna nada da će sljedeća vlada moći staviti javnu potrošnju pod kontrolu i pozabaviti se administrativnim preprekama za ulaganja. To je ambiciozan plan, imajući u vidu da hrvatska politika obično opstruira gospodarske reforme. Neki, međutim, gaje uzdržan optimizam.

"U ovoj kampanji nije obećavana neka pretjerana potrošnja, a obje glavne stranke slažu se da je potrebno sniziti viši porezni razred i uvesti veću poreznu sigurnost", kaže Sandra Švaljek, znanstvena savjetnica na zagrebačkom Ekonomskom institutu i bivša zamjenica gradonačelnika "To bi trebalo pozdraviti".

Vlada desnog centra, na čelu s Hrvatskom demokratskom zajednicom, ostvarila je na prošlomjesečnim izborima uspjeh veći od očekivanog. Analitičari su to dobro primili. Mnogi očekuju da koalicija HDZ-a, Mosta (stranka centra) i nekih manjih skupina ministrom financija ponovno imenuje mladolikog Zdravka Marića, koji uživa povjerenje tržišta i investitora.

Marić je rječito zagovarao reformu državnih poduzeća u Hrvatskoj, pojednostavljivanje poreznog zakona i smanjivanje administrativnog tereta za investitore. Sve to i dalje ostaju ključni izazovi za iduću vladu, izjavio je za Financial Times u rujnu.

"U sklopu prošle vlade, prvi smo put u povijesti uspjeli smanjiti nominalni javni dug", kaže on. "Zamrznuli smo proračunske rashode, što je značajan korak. Ujedno smo konsolidirali deficit opće države na samo 0,2 posto BDP-a za prvih šest mjeseci ove godine, što je među najnižima dosad".

Tom su sektoru jako potrebna sredstva; ipak, odustaje se od planova za izgradnju atraktivnih i luksuznih objekata. Iako analitičari napominju da prethodna vlada nije imala vremena smanjiti potrošnju, sve i da su njezini vodeći ljudi to željeli, Mariću se općenito priznaju zasluge za fiskalna ograničenja.

Bude li ponovno imenovan, kaže da će nastojati dodatno smanjiti javni dug. U isto vrijeme, postoji široka potpora umjerenom smanjivanju poreza na dobit poduzeća i poreza na dohodak, ali on naglašava da porezna sigurnost mora imati prioritet. „Imali smo 44 izmjene poreznog zakona u zadnje četiri godine. Više nećemo imati te neprekidne izmjene“, kaže on.

Hrvatska i dalje ima veliki javni i privatni dug – ukupno više od 200 posto BDP-a 2014. godine – a plaćanje visokih kamata i dalje opterećuje investicije i potrošnju.

Analitičari oplakuju neprestani politički status quo, koji guši nastojanja za provođenjem važnih reformi i štiti postojeće interese u javnom sektoru.

"Svi znaju što treba učiniti da bi se reformiralo hrvatsko gospodarstvo", kaže Katarina Ott, ravnateljica zagrebačkog Instituta za javne financije. "Problem je politička elita, kojoj pogoduje postojeći sustav zaštite u javnom sektoru i koja podupire neučinkovite, zastarjele tvrtke" – kaže ona.

Te slabosti nadoknađuje snažan rast koji bilježi turizam, unatoč manjku novih hotela i zabrinutosti zbog nedovoljnih ulaganja u taj sektor. Promatrači, poput aktivista i investitora Nenada Bakića, upozoravaju da bi Hrvatska mogla postati „europska Florida“, jer bi mogla postati ovisnom o sezonskom turizmu koji bi mogao narušiti tržište rada. No uz priljev sredstava iz strukturnih fondova EU-a, snažan rast izvoza u ostatak unije i umjereni rast potrošnje potaknut konverzijom stambenih kredita vezanih za stranu valutu, turizam predstavlja temelj na kojem Hrvatska gradi svoj oporavak.

"Zahvaljujući tim čimbenicima, Hrvatskoj je gotovo zajamčen rast BDP-a između dva i tri posto godišnje", kaže Bakić.

Ponešto od toga ovisi o povoljnom vanjskom okružju, kao i o tome da vlada potraje dovoljno dugo da se može uhvatiti u koštac s problemom državnih poduzeća. Osim toga, bit će potrebno veće kreditiranje poduzeća kako bi se mogao oporaviti građevinski sektor.

Unatoč tome, gospođa Švaljek kaže: „Naravno, tu su strukturni problemi i politička nesigurnost; ipak, bez obzira na to, trebali bismo kao cilj postaviti  rast iznad tri posto. Postoje, međutim, razlozi za optimizam kada je riječ o Hrvatskoj“.