Kitarović: Ojačati okosnicu Baltik-Jadran, posebice u energetici

Grabar-Kitarović nalazi se u dvodnevnom, uzvratnom službenom posjetu toj baltičkoj državi na poziv predsjednice Grybauskaite.

"Zajednička energetska politika, koordiniranje te politike ne samo u okviru Europske unije već i srednjoeuropskog prostora iznimno je bitno.

Bitno je ne samo za konkurentnost našeg gospodarstva, već i iznimno bitno za političku neovisnost i snaženje naših država, našeg međunarodnog i geopolitičkog položaja", kazala je šefica hrvatske države novinarima nakon sastanka sa svojom kolegicom u predsjedničkoj palači.

Litavska predsjednica podsjetila je da njezina zemlje u rekordne 3,5 godine izgradila plutajući terminal za ukapljeni plin, koji je od listopada 2014. usidren u baltičkoj luci Klaipedi, i koji je toj bivšoj sovjetskoj republici omogućio gotovo punu neovisnost od ruskog plina te pozvala Hrvatsku da ne čeka već da krene u projekt LNG terminala na Krku.

"Za vašu je zemlju to prioritet i odgovornost svih političara", kazala je Grybauskaite i pojasnila da je u taj projekt krenula s jednom, a završila ga s drugom vladom.

Litvi, zemlja s 2,9 milijuna stanovnika, spomenuti terminal na Blatiku se pokazao i svojevrsnim "moćnim pregovaračkim oružjem" u dogovorima s ruskim Gazpromom oko znatno niže cijene za preostali dio plina koji ta zemlja još uvijek uvozi.

Grabar-Kitarović: Oko LNG-a nema vremena za gubljenje

Grabar-Kitarović je kazala da je projekt izgradnje LNG terminala na Krku usmjeren je k tome da cijene energenata u Hrvatskoj postanu niže, ali isto tako kako bi se Hrvatska geopolitički projicirala kao snažan čimbenik stabilnosti koji će, kroz dostavu plina prema sjeveru i povezivanje s terminalima u Litvi i Poljskoj, ali i izgradnjom konektora za reverzibilni tijek plina prema Mađarskoj i Ukrajini,  pridonijeti stabilizaciji prostora srednje i istočne Europe.

"Što se LNG-a tiče, nemamo vremena za gubljenje. Ne smijemo dopustiti da Hrvatska u energetskom smislu postane slijepo crijevo", rekla je Grabar-Kitarović i izrazila nadu da će taj prijedlog nastaviti i sljedeća vlada, "bilo koja dođe".

Dodala je i da je Hrvatska jedna od potpisnica pisma predsjedniku Europske komisije Jean-Claudeu Junckeru oko projekta Sjeverni tok 2 o ruskom plinu na prostoru zapadne Europe.

"U toj situaciji, mi države srednje Europe moramo se pobrinuti da možebitna izgradnja te konekcije ni na koji način nema negativne učinke na naša tržišta plina i našu energetsku sigurnost, neovisnost i strategiju jačanja konkurentnosti gospodarstava", kazala je.

"I zbog toga je potrebna međusobna suradnja, koordinacija, zajedničko zastupanje naših gledišta u Bruxellesu iznimno je bitno", rekla je hrvatska predsjednica.

Ona smatra da će dvije zemlje i u okviru inicijative za povezivanje Jadrana, Baltika i Crnog mora moći učiniti puno, prvenstveno na snaženju i povezanosti sjevera i juga, srednje Europe i na izgradnji svih onih veza koje su pomalo zanemarene kada se Europa ujedinjavala i gradile veze između europskog istoka i zapada.

Na upit litavskih novinara o najavljenom sudjelovanju hrvatskih vojnika u NATO snagama na Baltiku, hrvatska predsjednica potvrdila je da će, kao što je dogovoreno na proteklom summitu NATO-a u Varšavi, Hrvatska poslati jednu satniju u Litvu u sklopu njemačkih snaga.

Hrvatska i Litva su danas potpisale i Memorandum o razumijevanju između dvije zemlje o suradnji na području energetike, a svoj su potpis stavili hrvatski ministar gospodarstva Tomislav Panenić i litavski ministar energetike Rokas Masiulis.

"Hrvatska vlada je donijela odluku da ide u plutajuću verziju terminala (...) naš plan je do 2018. imati izgrađen LNG terminal", kazao je Paninić i dodao da su iskustva koja ima litavska strana vrlo dragocjena. Po njegovim riječima, procjene trškova izgradnje terminala kreću s oko 100 milijuna eura.

Osim razmjene iskustava, Paninić je uvjeren da će "memorandum biti  podloga i za konkretnu suradnju" između Litve i Hrvatske na području energetike.

Hrvatska predsjednica u petak će posjetiti baltičku luku Klaipedu i LNG terminal simboličkog naziva "Independence", na kojem rade i hrvatski stručnjaci. Radi se o brodu kapaciteta od 170.000 prostornih meara plina koji je od norveške tvrtke Hoegh Holdings državni operater Klaipedos Nafta AB unajmio na 10 godina. Ta je projekt Litvu koštao 128 milijuna američkih dolara.

Grabar-Kitarović je danas sudjelovala i na otvaranju novog hrvatskog veleposlanstva, a sastat će se i s premijerom Algirdasom Butkevičiusom i predsjednicom parlamenta Loretom Graužiniene.