Kineski poklončić, kip Karla Marxa, otkriven u njemačkom Trieru

Brončani 5,5 metara visoki kip otkriven je oko podne u rodnome gradu Karla Marxa u Trieru blizu Francuske i Luksemburga u nazočnosti 1500 osoba, prema podacima policije, prenosi agencija AFP. 

Potomci njemačkog filozofa, među njima francuska sociologinja Frédérique Longuet-Marx, bili su nazočni na svečanosti, ali i kineski dužnosnici i Andrea Nahles, nova predsjednica njemačkih socijaldemokrata (SPD) koji su do 1959. bili bliski marksizmu. 

"SPD, naravno, odavna nije više stranka marksističke vizije, no Marx i njegove koncepcije još su dio političke matrice", rekla je Nahles. 

Dodala je da bi "bilo mudro ponovno pročitati njegove analize u kontekstu današnjeg doba". 

Stalni postav bit će otvoren u Marxovoj rodnoj kući barokna stila u kojoj je rođen autor "Kapitala" 5. svibnja 1818.

Grad Trier održat će idućih mjeseci oko 600 događaja - izložaba, koncerata, kazališnih predstava i konferencija povezanih sa životom i radom Karla Marxa. 

Kip je darovala Kina koja se još izjašnjava kao komunistička zemlja i nastavlja njegovati marksizam kao svoju ideologiju.

Mnoge su protukomunističke udruge osudile dar iz Kine koju smatraju "autoritarnom diktaturom" i mobilizirale su se protiv odavanja počasti osobi koju smatraju ocem komunističkih tiranija.

Više desetaka osoba iz Saveza skupina žrtava komunizma prošlo je gradom uz transparent na kojem je Marx prikazan kako caruje nad ljudskim lubanjama. 

Stranka krajnje desnice Alternativa za Njemačku (AfD), koja ima velik broj pristaša u dijelu bivše Istočne Njemačke, u tišini je marširala osuđujući "kult Karla Marxa".

AfD je pozvao da se ukloni kip filozofa "u ime žrtava komunizma".

Autor "Kapitala" i danas, 30 godina nakon pada komunizma izaziva podjele. Njemačka stranka komunista i radikalna ljevica prosvjedovale su i pozvale "proletere svih zemalja da se ujedine", što je slogan koji su lansirali Marx i njegov suradnik Friedrich Engels u "Manifestu Komunističke partije".

Više od 130 godina nakon smrti u Londonu 1883., Marx je jedan od intelektualaca najkomentiranijih u svijetu: za jedne je vizionar koji je predvidio opasnosti kapitalizma, za druge poticatelj diktatura u Sovjetskom Savezu, Kini, Kambodži i drugim, sada bivšim komunističkim režimima. 

Diskreditirano nakon urušavanja sovjetske diktature, Marxovo djelo nastalo u vrijeme prve industrijske revolucije doživjelo je svojevrsnu obnovu. Kritičari zastranjenja kapitalističkog sustava posegnuli su za "Kapitalom" u jeku financijske krize 2007-2008., a napose zbog sve većeg produbljenja jaza između bogatih i siromašnih. 

Njemačka radikalna ljevica smatra da kritici Marxa nema mjesta.

"Kad bi svatko bio odgovoran za ono što je počinjeno u njegovo ime, tada (lik) Isusa Krista ne bi smio biti izložen ni u jednoj crkvi", rekla je u subotu jedna od čelnica ljevice Sahra Wagenknecht.

Čak je i predsjednik Europske komisije, konzervativac Jean-Claude Juncker, branio Marxa u Trieru "Marx nije odgovoran za sve okrutnosti za koje bi njegovi navodni nasljednici trebali odgovarati".