U KATALONIJI PONOVNO PROSVJEDI Separatističke političare čeka najmanje 15 godina kazne

Nekoliko stotina osoba ušlo je na središnju željezničku postaju Sants u Barceloni te sjelo na hodnik blokirajući prolaz putnicima. "Sloboda političkim zatvorenicima" i "Ulice će uvijek biti naše", uzvikivali su. 

Katalonska policija morala je neke od njih iznijeti s kolodvora kako bi ga učinila prohodnim jer su odbijali izaći. Većina prosvjednika dobrovoljno je napustila jedno od najfrekventnijih mjesta u gradu.

U Kataloniju, autonomnu pokrajinu na sjeveroistoku Španjolske, poslane su dodatne policijske snage koje bi idući tjedan trebale osiguravati javni red i mir uslijed najavljenih prosvjeda u pokrajini sa 7,5 milijuna stanovnika.

Željezne barijere postavljene su ispred katalonskog parlamenta u Barceloni kako bi se spriječilo njegovo eventualno zauzimanje, ali i ispred ostalih institucija poput ureda španjolske središnje vlade.

Vrhovni sud će, najvjerojatnije, u ponedjeljak objaviti osuđujuće presude do maksimalno 15 godina zatvora za političare koji su prije dvije godine organizirali referendum a onda proglasili republiku Kataloniju. Optuženi su za pobunu, neposluh i korištenje javnog novca za organiziranje nezakonitog referenduma.

Više medija je u petak i subotu izvijestilo, pozvavši se na neimenovane izvore sa suda, kako su suci odbacili optužbu za pobunu, no zadržali ostale optužbe uključujući i onu za navođenje stanovnika na rušenje državnog poretka.

Državno odvjetništvo tražilo je za prvoooptuženog, bivšeg potpredsjednika katalonske vlade Oriola Junquerasa zatvorsku kaznu od 25 godina, no kako su suci odbacili optužbu za pobunu, koja implicira nasilje, mogao bi biti kaženjen s 10 do 15 godina zatvora. On se nalazi u pritvoru a tijekom suđenja koje je započelo u veljači rekao je kako ništa protuzakonito nije učinio.

Španjolski ministar vanjskih poslova Josep Borrell poručio: U Španjolskoj se ne sudi političkim idejama nego kršenju zakona

Španjolska vlada je ranije poručila kako je Španjolska pravna država u kojoj su odvojene izvršna i sudska vlast, te da ondje ne postoje "politički zatvorenici" već "zatvoreni političari" koji su prekršili zakon.

"Nitko u Španjolskoj nije zatvoren zbog svojih ideja. Da je tako Španjolska ne bi zaslužila biti u EU. U Španjolskoj se vodi pravni postupak protiv osoba čije je djelovanje bilo suprotno zakonu. Pokušali su održati nezakoniti referendum, jednostrano proglasili nezavisnosti i time prekršili vlastiti statut autonomije Katalonije", rekao je Borrell u razgovoru za Hinu. 

"Pomalo umara to stalno objašnjavati, no potrebno je jer velika propaganda zagovornika neovisnosti čitavo vrijeme inzistira na terminu 'politički zatvorenici'. Nema niti jedne ozbiljne međunarodne organizacije koja prihvaća taj izraz", dodao je.

Borrell, član vladajuće Španjolske socijalističke radničke stranke (PSOE), rođen je u katalonskom mjestu La Pobla de Segur.

Katalonija, autonomna pokrajina na sjeveroistoku Španjolske, od 1978. godine ima svoju vladu, parlament, policiju, škole, bolnice, a katalonski jezik je služben u tamošnjim institucijama. Središnja vlada u Madridu upravlja vanjskom, obrambenom i fiskalnom politikom. Stanovnici Katalonije su podijeljeni oko pune nezavisnosti.

"U katalonskom parlamentu je jako puno zastupnika i senatora zagovornika nezavisnosti. Oni svaki dan brane ideju nezavisnosti Katalonije. U Kataloniji su i deseci komentatora, kao i na katalonskoj javnoj televiziji, koja je u službi postizanja nezavisnosti, koji konstantno zagovaraju tu ideju. Predsjednik katalonske vlade Quim Torra također svakodnevno javno zastupa nezavisnost. I nikome se nije dogodilo ništa, niti se događa", objašnjava Borrell.

U srpnju je Radna skupina za arbitražna uhićenja pri Ujedinjenim narodima (OHCHR) zatražila "trenutačno puštanje na slobodu" trojice pritvorenih katalonskih dužnosnika ustvrdivši da se neopravdano nalaze u pritvoru, odnosno da im je neopravdano uskraćeno pravo plaćanja jamčevine. Španjolska vlada je zatražila reviziju te radne grupe optuživši je za pristranost.

"To je izvješće razine jedne radne grupe, ljudi razmišljaju o tome kao izvješću UN-a. Zagovornici nezavisnosti viču 'UN je osudio Španjolsku'. Što je UN? Je li to jedna radna grupa? Četvorica ili petorica eksperata koji pokazuju kako ne poznaju dobro aktualnost u Španjolskoj", kaže Borrell.

"To nema veliku važnost zbog organske razine radne grupe. Te izjave nemaju nikakvu izvršnu moć, nisu obvezujuće, samo izražavaju jedno mišljenje", naglašava.

Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu je odbacio žalbu gotovo 90 bivših i sadašnjih katalonskih zastupnika koji su tvrdili da su im blokiranjem jedne sjednice, tijekom krizne situacije u Kataloniji, bila prekršena prava.

"To je važno. Presuda Europskog suda za ljudska prava. To je dakle, sud, jedna ozbiljna stvar. Sud sastavljen od profesionalnih sudaca, njihova analiza je pravno utemeljena. Presudom su odbačene sve optužbe da Španjolska ne poštuje pravo na slobodu govora i funkcioniranje parlamenta. Odbačene su optužbe zagovornika nezavisnosti na račun španjolskog Ustavnog suda. To je priznanje španjolskom pravosuđu", kaže Borrell.

On smatra da veliki razlog uzleta zahtjeva za nezavisnosti od 2012. godine leži u gospodarskoj krizi koja je bila potaknula razne društvene pokrete.

"Ono što je u Madridu bio pokret ogorčenih građana (indignados) i Podemos, u drugim dijelovima je bio pokret za nezavisnost. Nezadovoljstvo se kanaliziralo na taj način. Uz to je uslijedila nevjerojatna propaganda, katalonski javni dužnosnici su sustavno predstavljali Kataloniju kao žrtvu Španjolske", tvrdi Borrell.

"Taj pokret je isključiv, onoga tko nije za nezavisnost ne smatra se Kataloncem, ne smatra ga se dobrim. Taj pokret se predstavlja kao predstavnik čitave Katalonije. Neprekidno govori o 'narodu Katalonije', kao da je čitav narod uz njega, a u stvarnosti niti ne prelazi polovicu. Jedan od velikih propagandističkih uspjeha tog pokreta je predstavljanje sebe kao jedinog glasa Katalonije", kaže.

Conseller Alfred Bosch, član katalonske vlade zadužen za vanjske poslove, tvrdi kako je Španjolska 'low cost' demokracija. Katalonska vlada inzistira na referendumu i tvrdi da je referendum jedino pravo mjesto za pokazati koliko je stanovnika za nezavisnost a koliko protiv.

Borrell odgovara kako španjolski ustav usvojen 1978. godine, kada je Španjolska prešla iz diktature u demokraciju, ne dopušta referendume o nezavisnosti ni u jednoj od 17 pokrajina.

"Španjolski ustav, bao kao i njemački, talijanski, francuski ili ustav SAD-a, definira Španjolsku kako jedinstvenu zemlju. Odvajanje jednog dijela teritorija ne nalazi se u ustavu. Španjolska zbog toga nije čudna, ona je poput ostalih zemalja", ističe ministar.

Kaže kako postoji samo jedan primjer, samo jedna zemlja koja je prihvatila referendum o secesiji a to je Ujedinjeno Kraljevstvo (referendum u Škotskoj 2014.).

"Ne postoji britanski ustav, on ne kaže ništa, pa ga zato i ne zabranjuje. U Kanadi je bio referendum (o nezavisnosti Quebeca) no ne i dogovorni referendum s kanadskom vladom. Bio je to unilateralni referendum koji kanadska vlada nije priznala", kaže Borrell.

Carles Puigdemont, bivši predsjednik katalonske vlade koji je organizira referendum 2017., tvrdi da je moguće organizirati referendum o nezavisnosti Katalonije bez promjene ustava. Njegov nasljednik Torra inzistira na priznatom i dogovornom referendumu.

 "Dok se ne promijeni ustav ne može se održati referendum. Ne može se raditi nešto izvan okvira ustava", tvrdi Borrell. Četiri od pet najvećih španjolskih stranaka protivi se promjeni ustava.

Borrell kaže kako njegova vlada traži dijalog s katalonskom vladom. Parlamentarni izbori u Španjolskoj održavaju se 10. studenog a ankete pokazuju kako će PSOE opet dobiti najviše glasova ali ne dovoljno za samostalno formiranje vlade. Možda će mu trebati podrška stranaka za nezavisnost Katalonije.

Unutar tog dijaloga španjolska vlada bi mogla ponuditi promjena statusa Katalonije, dati joj veću autonomiju, možda u području financija kao što je slučaj u sjevernoj pokrajini Baskiji. Puigdemont je, međutim, rekao kako mu španjolska vlada i PSOE nikada to nisu ponudili. No to se trenutno niti ne spominje. Katalonska vlada inzistira na referendumu o nezavisnosti a španjolska na poštivanju ustava.

"Unutar ustava ima mjesta za bilo što. Unutar njega se može dogovoriti bilo što. To ne bi trebalo biti tako teško za razumjeti", poručio je Borrell.