Katainen predstavio investicijski plan: Hrvatska prijavila 21,5 milijardi eura

Novi investicijski plan Europske komisije za poticanje rasta i zapošljavanja trebao bi u iduće tri godine privući privatna ulaganja od najmanje 315 milijarda eura, a fokus će biti na razvoju komunikacijske i energetske infrastrukture i poticanju malog i srednjeg poduzetništva, kazao je u ponedjeljak u Hrvatskom saboru potpredsjednik Europske komisije Jyrki Katainen, zadužen za zapošljavanje, rast, investicije i konkurentnost.

Potpredsjednik Europske komisije Jyrki Katainen predstavio je novi investicijski plan Europske komisije na zajedničkoj sjednici s članovima saborskih Odbora za europske poslove, Odbora za financije i državni proračun, Odbora za regionalni razvoj i fondove EU-a te Odbora za gospodarstvo. Sastanku je nazočio i europski povjerenik za međunarodnu suradnju i razvoj Neven Mimica.

Katainen je istaknuo da Europska komisija tim planom, koji bi trebao postati operativan do ljeta, želi privući privatna ulaganja u strateške sektore, a prednost će imati riskantniji projekti u slabije razvijenim južnim državama članicama.

Komisija želi osnažiti jedinstveno tržište EU-a kroz harmonizaciju digitalnih i energetskih tržišta te potaknuti financiranje malog i srednjeg poduzetništva na tržištu kapitala, kazao je.

Budući da je nedostatak informacija jedna od glavnih zapreka za investiranje, plan predviđa uspostavu transparentnog europskog portfelja projekata kako bi se investitori mogli informirati o dostupnim postojećim i budućim potencijalnim projektima, dodao je.

Države članice su u prosincu poslale Komisiji indikativni popis projekata, popis želja, ukupne vrijednosti od oko 1300 milijardi eura. Među tih 2000 projekata, nalazi se i 77 projekata koje je poslala Hrvatska ukupne vrijednosti 21,5 milijarde eura.

"Projekte će birati neovisno tijelo, bez miješanja politike, nacionalnih i sektorskih kvota", istaknuo je.

Plan ne nudi svježi novac, nego uz pomoć postojećih sredstava u proračunu EU-a i doprinosom Europske investicijske banke (EIB) nastoji privući privatna ulaganja, objasnio je.

"Europa je puna novca, likvidnosti ne manjka. Problem je što ga se ne ulaže u realno gospodarstvo", kazao je.

Između 1,3 i 2,1 milijuna novih radnih mjesta

Plan predviđa uspostavu novog Europskog fonda za strateške investicije (EFSI) unutar Europske investicijske banke. Taj fond će raspolagati s 21 milijardom eura početnog kapitala, od čega 16 milijarda eura jamstava prenamjenom unutar postojećeg proračuna EU-a, a pet milijarda će osigurati EIB.

Plan bi po procjenama Europske komisije trebao osigurati otvaranje 1,3 milijuna novih radnih mjesta, a po procjenama Međunarodne organizacije rada i do 2,1 milijuna, kazao je Katainen.

Katainen je također istaknuo da je glavna odgovornost za uspješnost te inicijative na državama članicama, koje moraju osigurati stabilno poslovno okružje i jačati konkurentnost kako bi mogle iskoristiti nove prilike koje im se pružaju.

"Ne možete 'outsourcati' nacionalnu odgovornost... Nema prosperiteta preko noći, treba vremena", kazao je.

Velik dio sredstava predviđen je za financiranje malog i srednjeg poduzetništva, istaknuo je Katainen, napomenuvši da prostor za moguće zloporabe smanjuje to što je riječ o zajmovima koje će se morati vratiti, a ne bespovratnim sredstvima kao u slučaju europskih strukturnih fondova.

Glede LNG terminala na Krku, Katainen se složio da takvi projekti mogu biti jako važni za diverzifikaciju opskrbe, posebice ako budu opskrbljivali veće područje ili više država.

Grčić: Suzili smo na 25 projekata

U izjavi za medije nakon sastanka s potpredsjednikom EK Jyrkijem Katainenom, ministar regionalnog razvoja i fondova EU Branko Grčić podsjetio je da je na hrvatskoj listi projekta za financiranje iz Plana ulaganja za Europu bilo ukupno 77 projekata, ali je lista sužena na oko 25 projekata koji bi bili od strateške važnosti, a predviđaju sudjelovanje privatnog sektora, odnosno javno-privatnog partnerstva.

Oni su vrijedni ukupno 9 milijardi eura te je realno očekivati da bi se u iduće tri godine od toga moglo realizirati oko 2,2 milijardi eura ulaganja, smatra ministar.

Planom se, naime, predviđa financiranje samo projekta privatnog sektora ili javno-privatnog partnerstva, ali ne i javnog sektora, i to projekata više razine rizičnosti, zbog čega bi se teže mogli financirati putem banaka ili tržišta kapitala.

"Zato ćemo ovih dana još jednom pozvati i potencijalne privatne ulagače da iskažu svoj interes za sudjelovanje u ovoj inicijativi, kako bi im i Vlada i hrvatska država bili potpora u komunikaciji s EK i Europskom investicijskom bankom u realizaciji tih projekta", kazao je Grčić.

I Milanović primio Katainena

Premijer Milanović i Katainen razgovarali su o uspostavi novog Europskog fonda za strateška ulaganja unutar Europske investicijske banke i mogućnostima koje taj fond otvara za Hrvatskoj.

U razgovoru je naglašena važnost izrade kvalitetne liste projekata na razini EU-a koja bi bila transparentna i omogućila mobilizaciju privatnih investicija.

Također, kao pitanje od ključne važnosti, naglašen je dovršetak stvaranja jedinstvenog tržišta EU-a, odnosno razvoj onih njegovih dijelova koji još nisu u potpunosti harmonizirani, poput energetskog tržišta, tržišta kapitala te digitalne ekonomije.