Jedino Hrvatska i Latvija imaju pad gospodarske aktivnosti u EU

Hrvatska je u posljednja tri mjeseca prošle godine zabilježila pad sezonski prilagođenog BDP-a za 0,5 posto u odnosu na prethodno tromjesečje kada su gospodarske aktivnosti porasle 1,4 posto, stoji u izvješću Eurostata.

Još je samo Latvija u razdoblju od listopada do prosinca 2015. zabilježila pad gospodarskih aktivnosti na tromjesečnoj razini, i to za 0,3 posto. U Češkoj su gospodarske aktivnosti stagnirale.

Najviše je prema Eurostatu raspoloživim podacima u promatranom razdoblju poraslo švedsko gospodarstvo, za 1,3 posto. Slijedi Estonija s tromjesečnom stopom rasta od 1,2 posto, te Poljska i Rumunjska s po 1,1 posto.

Podignuta procjena rasta EU28

EUROSTAT je ujedno blago naviše revidirao procjenu rasta EU28 u četvrtom tromjesečju u odnosu na prethodna tri mjeseca, s prvotno procijenjenih 0,3 na 0,4 posto. To bi značilo da su aktivnosti porasle istim tempom kao u razdoblju od srpnja do rujna.

Procjena za eurozonu potvrđena je na 0,3 posto, što također znači ravnomjeran rast ekonomskih aktivnosti u odnosu na prethodna tri mjeseca.

Najsnažnije su rast BDP-a na razini EU u četvrtom tromjesečju poduprli potrošnja kućanstava i ulaganja kompanija, s udjelom u rastu BDP-a od po 0,2 postotna boda. Vanjskotrgovinska razmjena srezala je pak rast za 0,3 postotnog boda.

Najviše su u četvrtom tromjesečju porasla ulaganja kompanija, za 1,1 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca. Slijedi potrošnja kućanstava, koja je uvećana 0,4 posto. Izvoz je porastao 0,5 posto a uvoz 1,1 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca.

U eurozoni su najveći doprinos rastu u četvrtom tromjesečju dala ulaganja kompanija, s udjelom u stopi rasta od 0,3 postotna boda, Udio potrošnje kućanstava iznosio je 0,1 postotni bod dok je udio vanjskotrgovinske razmjene bio negativan, smanjivši stopu rasta za 0,5 postotnog boda.

Ulaganja kompanija u eurozoni poskočila su na tromjesečnoj razini 1,3 posto dok je potrošnja kućanstava uvećana skromnih 0,2 posto. Isti je postotni rast zabilježen i u stavci izvoza dok je uvoz porastao 0,9 posto.

Solidan rast hrvatskog gospodarstva na godišnjoj razini

Na godišnjoj je razini hrvatsko gospodarstvo u četvrtom tromjesečju 2015. poraslo dva posto, nakon 2,7 postotnog rasta u prethodna tri mjeseca. Najbliže su hrvatskom rezultatu Velika Britanija i Litva čija su gospodarstva u četvrtom tromjesečju porasla po 1,9 posto u odnosu na isto razdoblje godine ranije.

Najvišu godišnju stopu rasta zabilježila je u četvrtom tromjesečju Švedska, od 4,5 posto, a slijede Češka i Slovačka s po 4,0 posto.

Prema raspoloživim je podacima Eurostata pad aktivnosti na godišnjoj razini u četvrtom tromjesečju 2015. zabilježila samo Grčka, za 0,8 posto.