Janša: Rusko bombardiranje moglo bi potaknuti kemijsku katastrofu; NATO-va mirovna misija moguća tek nakon prekida vatre u Ukrajini

"Zabrinuti smo kada vidimo da ruske agresivne snage bombardiraju kemijske tvornice i slična postrojenja, što bi moglo potaknuti katastrofu velikih razmjera", kazao je.

Dodao je da ne misli da će ruska vojska namjerno koristiti kemijsko i biološko oružje iz taktičkih razloga, te da smatra da bi to bilo "prilično nerazumno".

Litavski premijer Gitanas Nausėda uoči samita je izjavio da je izgledno da će kao odgovor na rusku prijetnju u svojoj državi podići ulaganje u obranu na 3 posto BDP-a u idućih nekoliko godina.

"Trenutno nitko nije siguran", kazao je osvrćući se na moguć ruski napad na teritorij NATO-a.

"To bi mogla biti Poljska ili baltičke zemlje. Nitko u Europi, čak niti one države koje su daleko od granice s Rusijom, trenutno nije siguran.", kazao je.

Estonska premijerka Kaja Kallas kazala je da bi NATO trebao "udvostručiti" napore da okonča rat u Ukrajini.

"Mislim da moramo udvostručiti napore - Putin ne smije pobijediti u ovome ratu", kazala je Kallas o ruskome predsjedniku koji je prije točno mjesec dana započeo rat u Ukrajini.

Vođa Kremlja poduzima mjere kojima nas želi "zastrašiti" te "odvratiti od želje da nastavimo pomagati Ukrajini ili poduzimati daljnje korake".

"Nikako ne smijemo upasti u tu zamku - moramo zaustaviti ratnoga zločinca", kazala je.

Mirovna misija nakon prekida neprijateljstava

Slovenski premijer Janez Janša kazao je u razgovoru za CNN da bi u Ukrajini trebalo uspostaviti mirovnu misiju, ali da će to biti moguće tek nakon prekida neprijateljstava, prenose u četvrtak slovenski mediji.

"Tek kad se Ukrajinci obrane bit ćemo u situaciji da govorimo o misiji za očuvanje mira, do onda moramo napraviti sve da pomognemo Ukrajini da se obrani", kazao je Janša u razgovoru za američku mrežu.

Jedina organizacija koja bi takvu pravu misiju mogla obavljati je NATO, kazao je Janša, dodavši da se u tom pitanju slaže s poljskim   predsjednikom vlade Mateuszom Morawieckim koji je takvu misiju tražio od Saveza.

Na to je Rusija reagirala izjavom da bi  svaki kontakt između ruske vojske i NATO-a u tom smislu doveo do nepopravljivih posljedica.

Ukrajinci su odlučni da se obrane i pobijede u ratu s agresorom, a Zapad treba nastaviti sa sankcijama protiv Rusije kako bi se neprijateljstva obustavila, a u međuvremenu i dalje pomagati Ukrajinu i oružjem, kazao je Janša.

"Ruse će sankcije oslabiti i one moraju prvenstveno djelovati na ruski ratni stroj. Ruska je tehnologija zasnovana na dijelovima koji se proizvode na Zapadu i mislim da je to ono na što se sada moramo koncentrirati", istaknuo je Janša.

"U Europi smo zadnjih desetljeća zanemarivali sigurnosnu situaciju. Sada trebamo SAD više nego ikad prije poslije pada Berlinskog zida", rekao je slovenski premijer.

U Sloveniji je danas i službeno započela kampanja za parlamentarne izbore koji se održavaju 24. travnja, a Janšu oporbeni lijevi centar optužuje u zadnje vrijeme da svojim čestim medijskim i političkim istupima vezanim uz agresiju Rusije protiv Ukrajine "iskače" iz zajedničkog bloka članica NATO saveza i EU-a, koristeći tu temu da djeluje na birače.

Janša je bio među prvima koji su već na početku agresije govorili o potrebi stvaranja zone neletenja iznad Ukrajine, a prošlog je tjedna posjetio Kijev zajedno s poljskim i češkim premijerom, te govorio o tome da EU svoju diplomatsku misiju iz Lavova, gdje se trenutno nalazi, trebala vratiti u Kijev, što po navodima oporbe nije naišlo na odobravanje većih članica.