150. OBLJETNICA HRVATSKO-UGARSKE NAGODBE

Jandroković: Želimo ojačati odnose s Mađarskom; Kover o migracijama: Tamni su se oblaci nadvili nad Europom

Autor

mš/h

Hrvatsko-ugarska nagodba bila je početak dugog procesa stvaranja modernog hrvatskog građanskog društva, kazala je u srijedu u Budimpešti Jana Turkalj, ravnateljica Hrvatskog instituta za povijest, na znanstvenom skupu posvećenom 150. godišnjici toga dokumenta.

05.12.2018. u 14:36
Ispiši članak

Znanstvenom konferencijom u Budimpešti u srijedu je obilježeno je stoljeće i pol od potpisivanja Hrvatsko-ugarske nagodbe, dokumenta kojim je uređen položaj Hrvata u posljednjih 50 godina postojanja Austro-Ugarske, na početku razvoja moderne, ali ne i neovisne Hrvatske.

"Sedamdeset potpisanih točaka Nagodbe svakako su početak 50 godina dugog razdoblja stvaranja modernog hrvatskog građanskog društva i moderne Hrvatske", rekla je u Budimpešti Jasna Turkalj, koja je uz još sedam hrvatskih i mađarskih povjesničara održala predavanje na konferenciji održanoj u mađarskom parlamentu. 

Pomirba s Mađarima

Pokrovitelji konferencije zajednički su bili predsjednik mađarskog parlamenta Laszlo Kover i predsjednik Sabora Gordan Jandroković. 

"Nagodba je uredila državno-pravni položaj Hrvatske tih godina, no Hrvati su većinom bili njome nezadovoljni, osim vladajuće stranke. Oporbene stranke su je jako kritizirale i mnogi, poput Ante Starčevića, smatrali su da smo izgubili suverenitet, odnosno nismo dobili nikakve bitne poslove u našu nadležnost. Primjerice, nismo imali financije, a bez toga ne možete ništa“, dodala je Turkalj.

Iako joj je donijela određeni napredak, Nagodba je Hrvatskoj nametnula i brojna ograničenja. Kasnije joj je na bečkom dvoru dodana Riječka krpica, nalijepljeni umetak kojim je Rijeka de facto prepuštena Ugarskoj iako to nije bilo tako dogovoreno u izvornom tekstu. 

Dinko Šokčević, viši znanstveni suradnik Mađarske akademije znanosti, istaknuo je kako je Nagodba označavala pomirbu nakon 20 godina sukoba između Zagreba i Budimpešte, "što se često zaboravlja". 

"U 800 godina zajedničke povijesti barem 700 ih je bilo praktički bez smetnji, a upravo se u 19. stoljeću pogoršavaju“, što kulminira 1848. kad dolazi i do oružanog sukoba, odnosno sudjelovanja Hrvata u gušenju mađarske revolucije, rekao je taj kroatist iz Mađarske. 

Jandroković: Zajedno od 1102.  

Predsjednik Sabora na konferenciji je naglasio kako je hrvatsko-ugarska državna zajednica bila jedna od najtrajnijih državno-pravnih zajednica u povijesti.

"Zajedno smo bili od 1102. i to kao aktivni politički akteri Europe, a posebno srednje Europe", kazao je Jandroković. 

"Važno je i istaknuti da pripadamo istom europskom kulturnom i civilizacijskom krugu i bili smo, a i danas smo, prirodno upućeni na blisku suradnju“, rekao je predsjednik Sabora, navevši primjere zajedničke povijesti poput Nikole Šubića Zrinskog i Sigetske bitke čiju su 450. godišnjicu Hrvatska i Mađarska zajedno obilježile prije dvije godine. 

Jandroković je na konferenciji kazao i kako je Nagodba bila podloga na kojoj je ban Ivan Mažuranić kasnije provodio ključne reforme, kao i da joj je, iako Hrvatska tim dokumentom nije dobila temeljna obilježja države, osigurao obilježja posebne državnosti poput teritorija, granica, vlastitog zakonodavstva, uprave, nastave, bogoštovlja, pravosuđa i unutarnjih poslova. 

"Time je Hrvatska stekla status kakav nije imao nijedan drugi slavenski narod". 

Kover: Migracije su napad na europsku kulturu i običaje

Oba predsjednika parlamenta naglasila su važnost jačanja suradnje između dviju država u kontekstu "sve složenijeg svijeta punog izazova i nikad krhkije Europske unije", kako se izrazio Jandroković. 

Kover je na otvaranju konferencije rekao kako se "mi u srednjoj Europi želimo zaštititi protiv velesila koje prolaze ovim područjem, zbog čega se trebamo zajedno čuvati".

„Trebamo se udaljiti od prošlosti i ne tražiti zaštitnike u velesilama. Nema trećeg puta“, poručio je predsjednik mađarskog parlamenta.

"Dolaze velika iskušenja, iznad Europe su se nadvili tamni oblaci, a migracija predstavlja samo jedan od napada na europsku kulturu i običaje“, dodao je Kover i ustvrdio kako srednja Europa od periferije može postati njezinim središtem.  

„U ovo loše vrijeme ne smijete biti u lošem odnosu sa susjedima. Moramo tražiti dogovor da riješimo naše nesuglasice, a nasljeđe Hrvatsko-ugarske nagodbe tu nam može pomoći", zaključio je Kover. 

Jandroković je podsjetio da se s mađarskim kolegom nalazi već treći put otkad je na čelu Sabora i je kao svoj prvi službeni posjet odabrao upravo Mađarsku, želeći time poslati poruku da je Zagreb zainteresiran za osnaživanje odnosa. 

"Danas vidimo da Hrvatska i Mađarska imaju dobre i prijateljske odnose. Postoji to otvoreno pitanje koje ćemo riješiti u budućnosti, no ono ne smije baciti sjenu na sveukupnost odnosa koji su nam važni politički, gospodarski, pa i geostrateški", zaključio je Jandroković, referirajući se na slučaj Ine.

 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.