POSLJEDICE BREXITA

Izvoz u Britaniju zadnjih godina raste, evo gdje se kriju najveće opasnosti za hrvatsko gospodarstvo

Autor

rj

Izlazak Velike Britanije iz Europske unije, pogotovo u slučaju sve izglednijeg Brexita, značajno će utjecati na politiku i gospodarstvo Europske unije. Na udaru je posebno gospodarstvo, pogotovo sektori koji značajno izvoze na Otok.

20.02.2019. u 07:16
Ispiši članak

Ekonomski analitičari za sada nagađaju kakve će posljedice izazvati Brexit bez eventualnog prethodnog dogovora s Bruxellesom. Pogotovo se ne zna kakav će utjecaj imati na hrvatsko gospodarstvo. Dio tvrtki će svakako pretrpjeti gubitke, no hrvatsko gospodarstvo je u puno manjoj mjeri vezano za britansko gospodarstvo u odnosu na gospodarstva Njemačka, Italije, Austrije i Slovenije.

U Italiju je u prvih jedanaest mjeseci 2018. izvezeno robe za više od 1,9 milijardi eura ili 10,4 posto više nego u isto vrijeme godinu prije, dok je izvoz u Njemačku porastao 12,5 posto, na 1,78 milijardi eura što dovoljno pokazuje kako utjecaj na hrvatsko gospodarstvo u znatno većoj mjeri imaju događanja u bližem susjedstvu, nego "na Otoku". Sličan stav imao je i ekonomski analitičar Damir Novotny u razgovoru za Direktno prošlog tjedna. 

Podaci Hrvatske gospodarske komore pokazuju da je u 2017. godini ukupna robna razmjena s Velikom Britanijom iznosila otprilike oko 1,2 posto ukupne razmjene Hrvatske.

"Ukupna robna razmjena RH i UK je u 2017. iznosila 473,2 milijuna EUR te je Ujedinjena Kraljevina ostvarila udio od 1,2 posto u ukupnoj robnoj razmjeni Hrvatske sa svijetom i nalazi se na 18. mjestu vanjskotrgovinskih partnera. Hrvatski izvoz u Ujedinjenu Kraljevinu je 2017. godine iznosio je 209,5 milijuna EUR i činio je 1,5 posto ukupnog izvoza Hrvatske. U prvih XI mjeseci 2018. godine, izvoz RH u UK zabilježio je povećanje od 5,5 posto", odgovorili su nam iz HGK-a na upit o ukupnoj razmjeni između dvije zemlje.

Podaci HGK-a pokazuju kako je zadnjih godina najveći izvoz u Veliku Britaniju najbolje rezultate postizao prije ulaska u Europsku uniju. Tako je izvoz 2010. iznosio 241,9 milijuna eura, dok je 2011. iznosio 241,3 milijuna eura. Najveći šok se dogodio ulaskom Hrvatske u Europsku uniju 2013.  kad je izvoz pao na 155,2 milijuna eura, no odmah godinu iza se stabilizirao i nekoliko godina je na sličnoj razini.

Očekuje se direktni utjecaj Brexita na pojedine sektore gospodarstva

Novotny je nedavno u razgovoru za Direktno također potvrdio kako se dio hrvatskih tvrtki dobro pozicionirao na britanskom tržištu te da bi upravo te tvrtke trebale podnijeti najveći udarac u slučaju "tvrdog" Brexita.

"Brexit će svakako utjecati, dvije ekonomije su jako povezane. Pogotovo ako bi došlo do 'No deal' Brexita, za što su šanse skoro pedeset posto. Naše kompanije su se u jednom trenutku dobro pozicionirale na britanskom tržištu jer su tamo cijene više. Izvozimo od vina, sira do dječje obuće. Imamo svijetlih primjera gdje su se naša poduzeća dobro pozicionirala. Ako dođe do gore verzije Brexita, to će imati utjecaja ne samo na hrvatsku, već i svjetsku ekonomiju", rekao nam je poznati analitičar.

Iz HGK-a su također komentirali za Direktno moguće posljedice Brexita na hrvatsko gospodarstvo:

"Ne očekuju se značajni direktni utjecaji Brexita na hrvatsko gospodarstvo, već prije na poslovanje pojedinih hrvatskih tvrtki (npr. izvoznika farmaceutskih proizvoda, koji su 2017. godine ostvarili 21,1 posto hrvatskog izvoza u UK).

Može se očekivati neizravni utjecaj preko vjerojatnog usporavanja gospodarskog rasta u pojedinim članicama EU. Međutim i neizravan utjecaj Brexita  na Hrvatsku bi također trebao biti ograničen, obzirom da se najveći negativan utjecaj očekuje u zemljama s kojima Hrvatska ima slabiju gospodarsku povezanost (primjerice Irska, Nizozemska). Utjecaj Brexita na najveće vanjskotrgovinske partnere Hrvatske (Njemačka, Italija, Austrija, Slovenija) ne bi trebao biti izraženiji".

Razne poslovne analize su procijenile kako bi ukupna šteta od Brexita za britansko i europsko gospodarstvo mogla iznositi više od 60 milijardi eura, a na udaru bi posebno bili europski izvoznici vina, voća, povrća, poljoprivrednih proizvoda jer je Velika Britanija veliki neto uvoznik navedenih proizvoda. 

Pad funte smanjuje potrošačku moć turista

S druge strane najveća opasnost za Veliku Britaniju je uvođenje novih carinskih postupaka koji bi značajno mogli poskupiti poslovanje u toj državi, a već je niz velikih svjetskih kompanija najavio odlazak u druge europske države. Tako Honda gasi svoju tvornicu od 3500 ljudi, a Nissan je obustavio najavljeni početak proizvodnje svojih novih modela. Najveći udarac Britanci očekuju u automobilskoj industriji, ali i u financijskom sektoru koji je zadnja tri desetljeća od Londona stvorio financijsku prijestolnicu Europe.

Opasnost za Hrvatsku "leži" naravno u mogućem padu dolazaka britanskih turista. Britansko turističko tržište je znatno poraslo zadnjih godina te bi eventualni gospodarski problemi u toj državi  i pad funte gotovo sigurno utjecali na pad turista i pad njihove potrošnje na ljetovanju.

Bitan segment gospodarskih odnosa između Hrvatske i Velike Britanije je što su Britanci među TOP 10 ulagača u hrvatsko gospodarstvo. Britanska ulaganja su premašila milijardu eura već prije tri godine, a Brexit bi vjerojatno utjecao na određeno smanjenje ulaganja u hrvatsko gospodarstvo.

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.