IZGUBILE PRAVO NA AZIL Austrija deportirala dvije afganistanske sestre u Hrvatsku

Khadija i Zainab Jafari s troje djece stigle su u Austriju 2016., gdje im nije odobren azil. Vlasti su odlučile da one trebaju biti deportirane u Hrvatsku jer je ta zemlja bila točka njihova ulaska u Europsku uniju. 

Sestre su se na tu odluku žalile Europskom sudu pravde (ECJ) koji je potvrdio odluku austrijskih vlasti. 

Prema takozvanoj Dublinskoj uredbi o azilu, izbjeglice trebaju zatražiti azil u prvoj državi članici EU u koju uđu.

ECJ je 26. srpnja, pošto je raspravio slučaj sestara Jafari, presudio da se Dublinska uredba ima primijeniti čak i u izvanrednim okolnostima. 

Hrvatska vlada je na tu presudu priopćila da neće doći do vraćanja migranata koji su u razdoblju od rujna 2015. do travnja 2016. prošli kroz teritorij  Hrvatske.

"Presudama Suda Europske unije utvrđeno je da je prva država članica ulaska odgovorna za razmatranje zahtjeva za međunarodnu zaštitu i u situacijama masovnog prolaza migranata", objavila je vlada i dodala da  presude nisu donesene protiv Republike Hrvatske koja nije bila stranka u postupku.

Austrija može deportirati podnositelje zahtjeva za azil, ustvrdio je sud. 

Ta je odluka važna za budućnost stotina ljudi koji su stigli tijekom migrantske krize 2015-2016.

Sestre su u utorak deportirane u Zagreb, rekao je aktivist za BBC.

Humanitarne udruge prosvjedovale su protiv deportacije jer su sestre već pronašle dom u Austriji. 

"Troje  djece već se dobro integriralo u školu  i bilo bi dobro da je Austrija poslala pozitivan signal i provela postupak za dobivanje azila", priopćila je udruga Diakonie.

"Slučaj sestara Jafari i njihove djece bio bi idealan za pokazivanje europske solidarnosti. Nažalost, tako ne misle austrijske vlasti", navodi udruga. 

U svojoj je presudi ECJ je istaknuo da zemlje članice EU "mogu pokazati duh solidarnosti" i razmotriti zahtjev za azil čak i onda kada to nisu dužne učiniti. 

Od kolovoza 2015., stotine, a ponekad i tisuće izbjeglica stizale su u Austriju svakog dana, isprva preko Mađarske, a zatim preko Slovenije. Mnogi od njih željeli su nastaviti put za Njemačku, ali ih je oko 90.000 podnijelo zahtjev za azil u Austriji, što je otprilike 1 posto stanovništva te članice EU.