'IZBRISANI' Znate li tko su ljudi kojima su u Sloveniji prije 26 godina vlasti ukinule građanska prava i osobne dokumente?

Iako se to događalo u pomalo euforičnoj atmosferi nakon osamostaljenja, posljedice za  te ljude i obitelji iz drugih dijelova nekadašnje SFRJ, koji su morali izdržati pritiske "bešćutnog birokratskog stroja", dugotrajne su i još nisu u cijelosti sanirane. Slovenija se zbog tog slučaja masovnog kršenja ljudskih prava našla i pred Europskim  sudom za ljudska prava u Strasbourgu, a mnogi su problemi "izbrisanih" neslovenaca aktualni i danas, navodi mariborski dnevni list "Večer".

Antropologinja i klasična filologinja Svetlana Slapšak, koja se sa suprugom u Ljubljanu preselila 1991. godine iz Beograda i dvije godine kasnije dobila slovensko državljanstvo, kazala je za "Večer" da joj je bilo grozno kad je, čekajući na šalteru papire za boravak u Sloveniji, vidjela da "neslovencima" koji su tu došli prije nje činovnici škarama uništavaju prijašnje dokumente i da se je onda i sama osjetila nepoželjnom jer je to bila prijeteća poruka.

Nakon što je Europski sud za ljudska prava 2010. godine o predmetu "izbrisanih" presudio da im država oduzeta prava treba riješiti sistemskim zakonom, uz mogućnost odštete, parlament je donio zakon po kojemu "izbrisanima" koji ulože zahtjev u upravnom postupku može pripasti najviše 50 eura za svaki mjesec koji su bili bez svih prava i dokumenata, a najviše trostruki iznos, ako se odluče za sudsku tužbu, no mnogi su slučajevi još otvoreni.

Do sada je na sudovima podneseno 346 tužbi, a riješeno ih je samo 12, dok je "izbrisanima" u administrativnim postupcima dodijeljena odšteta od ukupno 26,5 milijuna eura, objavio je u ponedjeljak Slovenski radio.

Ustavni sud osim toga razmatrat će zahtjev da se maksimiranje odšteta za pretrpljenu štetu proglasi nezakonitim, a problem je i to što se u ime države "izbrisanima" još uvijek nitko nije ispričao, prenose slovenski mediji.

Problem "izbrisanih" u Sloveniji kao jedan od najistaknutijih, uz diskriminaciju romske manjine, spominje u svom krajem prošlog tjedna objavljenom izvješću i organizacija Amnesty International, koja navodi da na tom području nije bilo pravog napretka i da neke stvari ostaju neriješene.

Direktorica Amnesty Internationala za Sloveniju Nataša Posel upozorava  da je još mnogo toga potrebno napraviti da se isprave sve nepravde koje su "izbrisani" takvim potezom države doživjeli.

"Još uvijek je nesređeno pitanje socijalnog i zdravstvenoig osiguranja za izbrisane, pitanje njihovih stambenih prava koja su nekada imali te prijenos njihovih statusnih prava na djecu", kazala je Posel za "Večer", dodavši da je potrebno i utvrditi tko su krivci da je do takvog kršenja ljudskih prava 1992. godine uopće došlo.