Izbjeglička kriza dominirala summitom zapadnog Balkana

Austrijski domaćin kancelar Werner Faymann pozvao je na konferenciju, među ostalima, šefove vlada zemalja zapadnog Balkana, premijere Hrvatske i Slovenije, te njemačku kancelarku Angelu Merkel na čiju je inicijativu prošle godine i pokrenut Berlinski proces u okviru kojeg je bečki sastanak i održan.

Paralelno sa summitom održani su i sastanci ministara vanjskih poslova i ministara gospodarstva.

Srbija i Makedonija, u ovom trenutku najpogođenije zemlje izbjegličkim valom, poručile su sudionicima konferencije da EU mora donijeti strategiju kako bi odgovorila na takav masovni priljev imigranata u Europu.

Rekordni broj od 107.500 migranata prešlo je europske granice prošli mjesec a u srijedu je policija prebrojala više od tri tisuće koji su prešli u Srbiju.

"Ako ne budemo imali europski odgovor na ovu krizu, nitko ne treba imati iluzije da će kriza biti riješena", rekao je makedonski ministar vanjskih poslova Nikola Poposki na bečkom summitu.

"Kada planirate uspostaviti kontrole i spriječiti migrante da dolaze u Srbiju i Makedoniju", upitao je srbijanski šef diplomacije Ivica Dačić.

"To je problem Europske unije, ali od nas se očekuje da donosimo strategiju. Donesite je prvo vi", rekao je Dačić na konferenciji za novinare. "Moram tu biti vrlo izravan. Mi nosimo najveći dio tereta", kazao je Dačić.

Od početka 2015. rekao je, oko 94 tisuća migranta uglavnom iz Sirije i Afganistana registrirano je u Srbiji. Većina njih želi ići u bogatije europske zemlje, najčešće u Njemačku i Švedsku, prelazeći iz Srbije u Mađarsku, koja za njih predstavlja početak šengenske zone. Mađarska pak na granici sa Srbijom gradi 175 kilometara dugi zid.

Upozorio je na dramatično stanje u Srbiji i Makedoniji, dodajući da te dvije zemlje sigurno nisu krive za ono što se događa.

Hrvatski premijer Zoran Milanović odgovarajući na novinarsko pitanje o tome je li Hrvatska spremna na mogućnost prelijevanja izbjegličkog vala na svojim istočnim granicama, s obzirom na mađarski zid koji se gradi na granici sa Srbijom, rekao je da jest ali da ne očekuje takav razvoj situacije.

Hrvatska pak nikakav zid neće graditi, odrešito je ponovila ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić, dodajući da o onima koji grade zidove ne misli "ništa dobro".

Austrija, gdje je u četvrtak otkriven kamion s više desetaka mrtvih migranata, ponovila je da EU nije uspjela obratiti dovoljnu pažnju na migrante koji su ušli u zemlje zapadnog Balkana.

Njemačka kancelarka Angela Merkel pozvala je na donošenje akcijskog plana i rekla da se zapadni Balkan suočava s "ogromnim izazovom". "Naša je odgovornost pomoći tim zemljama".

Pozvala je na donošenje zajedničke europske politike o azilantima, te ponovila riječi šefice europske diplomacije Federice Mogherini da je Europska komisija već dogovorila inicijativu, ali da je u konačnici moraju provesti zemlje članice. "Ako to ne učine, ni EK ne može ništa učiniti".

Iako je Europska unija već ranije pokušala uvjeriti zemlje članice da prihvate sustav kvota za preuzimanje izbjeglica iz Sirije i Eritrerje taj prijedlog na kraju nije usuglašen.

Njemačka ove godine očekuje 800 tisuća migranta, što je puno više od bilo koje druge zemlje, dok ih Austrija očekuje 80 tisuća, što je i najveći broj izbjeglica u odnosu na broj stanovnika.

Merkel i Faymann su na završnoj konferenciji za novinare rekli kako su svi potreseni vijestima o smrti desetaka migranata koji su pronađeni u jednom kamionu u Austriji.

"To nam govori da moramo hitno riješiti pitanje imigracije u europskom duhu, a to znači u duhu solidarnosti", rekla je Merkel.

Faymann je izrazio duboko žaljenje što su ljudi izgubili živote, ali i kazao kako ta tragedija pokazuje koliko je važno zajedno se boriti protiv kriminalaca koji trguju ljudima i zarađuju na njihovoj nesreći, te donijeti obvezujuće kvote za zemlje kako bi se migranti ravnomjerno prihvatili.

Merkel i Faymann ipak nisu propustili govoriti i o temi zbog koje je konferencija i sazvana, približavanju zemalja zapadnog Balkana Uniji.

"Ja želim i ja ću dati perspktivu eurointegracija zemljama zapadnog Balkana koje još nisu članice Unije", kazala je Merkel, pohvaljujući činjenicu da su odnosi među zemljama počeli ići u dobrom smjeru.

Oboje su istakli da se razgovaralo o projektima na polju energetike, prometa, kao i infrastrukturnim projektima i razmjeni mladih.