Iz DOOR-a upozorili da hrvatska niskougljična strategija nije u skladu s Europskim zelenim planom

U Europskom zelenom planu se, uz poticanje kružnog gospodarstva, poboljšanje zdravlja i zaštitu prirode, do 2050. planira postići da Europa postane prvi klimatski neutralan kontinent, a hrvatske ambicije, smatraju u DOOR-u, nisu na takvoj razini.

Iz DOOR-a podsjećaju da je Ministarstvo zaštite okoliša i energetike 2. svibnja u javnu raspravu uputilo Nacrt prijedloga strategije niskougljičnog razvoja RH do 2030. s pogledom na 2050., čiji bi cilj trebao biti usmjeriti Hrvatsku prema održivom, konkurentnom i niskougljičnom gospodarstvu.

Budući da je EU još krajem prethodne godine donijela Europski zeleni plan, za očekivati je, kažu u DOOR-u, da je isti uvažen u dokumentima koje Hrvatska donosi šest mjeseci kasnije. Dodatno, 27. svibnja je Europska komisija objavila plan za oporavak od Covid-19 gospodarske krize, koji postavlja temelj smjeru razvoja u skladu s načelima Zelenoga plana.

Dok na razini EU postoje inicijative koje ukazuju na nedovoljnu ambicioznost Europskog zelenog plana, u Hrvatskoj već sada, kako kažu u DOOR-u, pokazujemo nespremnost da ostvarimo ciljeve koje nam taj plan donosi.

"Nacrt Niskougljične strategije sadrži dva scenarija razvoja, a predlaže razvoj 'srednjom putanjom', time čineći upitnima proračune obaju scenarija, pogotovo kad se uzme u obzir činjenica da ni 'ambiciozni' scenarij nije dovoljno ambiciozan, a scenarij nulte emisije se uopće ni ne razmatra", smatraju u DOOR-u.

Čini se, kažu, da se Niskougljičnom strategijom ne želi smanjiti ovisnost o fosilnim gorivima, pa tako ona podrazumijeva istraživanje nalazišta nafte i plina, razvoj transportne naftne mreže, povećanje distribucije plina te potpuno neambiciozne promjene u sektoru prometa.

Nejasno je, napominju, kako i zašto daljnja ulaganja u fosilna goriva doprinose niskougljičnom razvoju.

"U trenutku kada na EU razini postoje jasne smjernice te vidljivi napori pojedinih zemalja članica da nadiđu ciljeve zadane Zelenim planom, bila bi ogromna šteta za hrvatsko društvo u cjelini da se te smjernice ne uvaže i da se ne iskoriste prilike za razvoj gospodarstva. U uvjetima gospodarske krize, neprocjenjiva je šteta da se ne prepozna prilika za zeleni oporavak i da se nejasnim i nedorečenim strateškim odlukama onemogući iskorištavanje EU sredstava", poručuju iz DOOR-a.

Napominju i kako se u nacrtu Niskougljične strategije navodi da će se odabrati najpovoljniji razvojni put za društvo.

"Za društvo je najpovoljnije živjeti u strateški promišljenim okolnostima, koje uključuju brigu za gospodarstvo, okoliš i građane, misleći pritom na buduće generacije, u skladu s Europskom unijom, čijim Vijećem Hrvatska trenutno predsjeda", zaključuju u DOOR-u.