Inflacija u eurozoni blago oslabila, najviše rasla cijena energenata

Godišnja stopa inflacije u eurozoni, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP), pala je u ožujku na 1,4 posto, s 1,5 posto u veljači, izračunali su u Eurostatu.

Time se vratila na razinu iz prvog ovogodišnjeg mjeseca. 

Najviše je u ožujku ubrzao rast cijena energenata, na 5,3 posto, s 3,6 posto zabilježenih u veljači.

Rast cijena hrane, alkoholnih pića i duhanskih proizvoda usporio je pak na 1,8 posto, nakon 2,2-postotnog povećanja u veljači.

Blaže je poskupljenje zabilježeno i u kategoriji usluga, čije su cijene u ožujku porasle 1,1 posto, u odnosu na 1,4-postotno poskupljenje u prethodnom mjesecu.

Ako se isključe oscilacijama podložne cijene energenata i svježe hrane, takozvana temeljna stopa inflacije, koju pozorno prate u Europskoj središnjoj banci (ECB) iznosila je u ožujku 1,0 posto i bila je za 0,2 postotna boda niža nego u veljači.

Najnovije procjene inflacije vjerojatno će učvrstiti ECB u nakani da nastavi s poticajnim mjerama poput niskih kamatnih stopa i jeftinih kredita za zajmodavce, kako bi ih potaknula na kreditiranje i time poduprla gospodarski rast u eurozoni i osigurala uvjete za približavanje stope inflacije prema ciljanih "nešto manje od dva posto".

ECB je krajem prošle godine obustavio program kupnje obveznica ali je odgodio podizanje ključnih i kamatnih stopa na depozite.

U međuvremenu su se pojavile špekulacije da bi ECB mogao ublažiti negativan utjecaj niskih kamatnih stopa na zajmodavce uvođenjem progresivne kamatne stope na njihove depozite. Trenutno banke plaćaju kamatu na depozite po stopi od 0,4 posto godišnje.