Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj porasla u kolovozu

Na razini Europske unije sezonski prilagođena industrijska proizvodnja porasla je u kolovozu za 0,8 posto u odnosu na prethodni mjesec, kada je prema revidiranim Eurostatovim podacima pala za 0,6 posto.

Pritom je najviše porasla proizvodnja kapitalnih dobara, za 1,2 posto, dok je najmanji rast, za 0,3 posto, zabilježila industrija intermedijarnih dobara.

Rast industrijske proizvodnje zabilježen je u kolovozu i u eurozoni, za jedan posto u odnosu na prethodni mjesec, kada je prema revidiranim podacima Eurostata smanjena za 0,7 posto.

Među zemljama članicama, čijim je podacima Eurostat raspolagao, najveći rast industrijske proizvodnje na mjesečnoj razini zabilježen je u kolovozu na Malti, za 9,9 posto, potom u Irskoj, za 8 posto, te u Mađarskoj, za 3,8 posto.

Hrvatska je, prema Eurostatovim podacima, u kolovozu zabilježila rast industrijske proizvodnje u usporedbi s prethodnim mjesecom za 0,3 posto, nakon što je u srpnju potonula 3,7 posto.

Samo je Danska među zemljama EU-a u kolovozu zabilježila pad proizvodnje na mjesečnoj razini, i to za 4,5 posto.

Ubrzan rast proizvodnje u EU na godišnjoj razini

Na godišnjoj razini industrijska proizvodnja na razini EU porasla je u kolovozu prema kalendarski prilagođenim podacima Eurostata za 1,2 posto, nakon revidiranog 1-postotnog rasta u srpnju.

Najviše je pritom uvećana proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara, za 2,8 posto, a smanjena je samo proizvodnja energije, za 0,7 posto.

U eurozoni je industrijska proizvodnja u usporedbi s prošlogodišnjim kolovozom zabilježila rast za 0,9 posto. U srpnju je, prema revidiranim Eurostatovim podacima, porasla 0,3 posto.

Među članicama EU-a, čijim je podacima Eurostat raspolagao, najviše je u kolovozu na godišnjoj razini porasla proizvodnja u Irskoj, za 15,1 posto, slijedi Slovenija sa 7 posto, te Latvija sa 6,4 posto.

U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja, prema Eurostatovim podacima, u kolovozu na godišnjoj razini ponovo pala, i to za 1,1 posto, nakon srpanjskog pada za 0,8 posto.

Najveći pad proizvodnje na godišnjoj razini zabilježen je u Danskoj, za 3,9 posto, potom u Portugalu, za 3,3 posto, te u Luxembourgu, za 2,6 posto.