Imigrantska djeca će u Danskoj morati pohađati nastavu o demokraciji i jednakosti

Nordijske zemlje već se desetljećima bore s integracijom imigranata, prvenstveno onih s Bliskog istoka, u svoje etnički i vjerski homogeno društvo blagostanja.

U skladu s novom politikom, s kojim se slažu i veće oporbene stranke, djeca koja žive u gradskim "geto" područjima, gradskim četvrtima u kojima žive skupine ljudi na temelju određene rasne ili etničke pripadnosti, bit će obvezni od prve godine života pohađati 25 školskih sati u sklopu javnog obrazovnog sustava.

Dogovor je poduprla većina parlamentarnih zastupnika, među kojima su i zastupnici oporbene Socijaldemokratske stranke. 

Danska djeca u obrazovni sustav uključuju se od šeste godine života, a osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje traje deset godina, no obrazovanje se ne mora nužno steći u javnim školskim ustanovama. To znači da roditelji mogu birati i druge načine obrazovanja za svoje dijete. 

I roditelji Danci koji žive u geto područjima morat će uključiti djecu u inicijativu.

Primarni fokus bit će na učenju jezika i usvajanju novih sadržaja. U skladu s novom politikom muslimanska djeca educirat će se o danskoj tradiciji i o kršćanskim blagdanima poput Božića i Uskrsa.

Ako roditelji ne upišu dijete u obvezni program izgubit će dječji doplatak i ostale beneficije, stoji u priopćenju vlade. Na taj će se način roditelje iz imigrantskih obitelji primorati da počnu voditi veću brigu o svojoj djeci, osobito kada je posrijedi obrazovanje i integracija u dansko društvo u zato predviđenim centrima. Zajamčilo bi im se uvođenje stalnih jezičnih testova koji bi trebali osigurati da migrantska djeca uče danski.

Po podacima danskog ministarstva stanovanja broj imigranata koji nisu iz zapadnih zemalja, a žive u "geto" područjima grada, u 2017. godini iznosio je 66,5 posto stanovnika. Imigranti koji ne potječu iz zapadnih zemalja čine 8,7 posto od ukupno 5,7 milijuna danskih državljana. 

Danska je jedina zemlja na svijetu koja određene stambene četvrti u svojim gradovima naziva "getima" po uzoru na Venecijanski geto u kojemu su u 16. stoljeću živjeli židovi.