I nakon sto godina kult Mussolinija u Italiji još živi, grob mu posjećuju deseci tisuća ljudi

Mnogi od njih dolaze iz znatiželje, a drugi iz nostalgije za prošlošću kojom se nadahnjuje postfašistička stranka "Talijanska braća", po svim anketama vjerojatna pobjednica parlamentarnih izbora 25. rujna.

Bijelo mramorno poprsje "Il Ducea" (vođe) krasi kriptu obiteljske kapelice na groblju u sjeveroistočnom gradu gdje je Mussolini rođen, a njegov sarkofag omotan je talijanskom trobojnicom.

"Nećemo te nikada zaboraviti", zapisao je jedan posjetitelj u Zlatnu knjigu, dok drugi obećava uskrsnuće Mussolinijevih ideja.

Mladi posjetitelj obrijane glave, vidno uzbuđen, jednom je rukom obrisao nadgrobnu ploču, a drugom salutirao u fašistički pozdrav čovjeku kojeg naziva "ocem domovine".

Neki zauzimaju kritičniji pristup prema ostavštini Mussolinija koji je preuzeo vlast nakon takozvanog "marša na Rim" u listopadu 1922. godine, da bi 1925. uveo diktaturu koja je potrajala do 1943. godine. 

"Mussolini je bio veliki državnik. Donio je zakon o radu i socijalnu zaštitu. No pogriješio je sklapajući pakt s Hitlerom i prihvaćajući sramotne rasne zakone", kaže 42-godišnja službenica Fabiana di Carlo koja je u Predappio doputovala s kćerkom.

Njezino stajalište tipično je za brojne Talijane koji pozitivno vrednuju Mussolinijevu politiku prije sklapanja saveza s nacistima i ulaska u Drugi svjetski rat. 

Anketa ISPSOS-a provedena lani pokazala je da 66 posto Talijana u dobi od 16 do 25 godina smatra da je fašistički režim bio "diktatura i osuđuju ga, ali priznaju i neke koristi".

Nostalgija

Stogodišnjica dolaska Mussolinija na vlast prilika je za preispitivanje ostavštine fašizma zbog sve veće popularnosti  Giorgije Meloni, čelnice "Talijanske braće" koja će vjerojatno postati nova premijerka Italije.

Njezina stranka izrasla je iz Socijalnog pokreta (MSI), a osnovali su ga Mussolinijevi pristaše nakon njegove smrti u travnju 1945. godine.

Mnogi birači u Predappiju kažu da će glasati za Giorgiju Meloni pa tako i Fabiana di Carlo koja smatra da su Talijanska braća "inteligentna i kompetentna" stranka i nada se da će s njome Italija dobiti prvu premijerku u povijesti.

Meloni inzistira da u njezinoj stranci koja ima euroskeptični, nacionalistički kršćanski program "nema mjesta nostalgiji za fašizmom".

Međutim, ipak odbacuje pozive da iz stranačkog loga ukloni plamen u bojama talijanske zastave koji je preuzet iz loga neofašističke MSI.

Njezini su izgledi za dolazak na vlast veliki što budi zabrinutost diljem Europe. Ankete predviđaju da će dobiti 24 posto glasova u koaliciji desnog centra koja bi zajedno, prema anketama, trebala ostvariti 47 posto.

"Mislim da nema nikakve prijetnje povratka na povijesni fašizam", kaže Gianfranco Miro Gori, lokalni lider Nacionalnog saveza talijanskih partizana.

Međutim, 39-godišnji Ivano, obožavatelj Mussolinija koji radi u vinogradu Cuneo na sjeverozapadu Italije i došao je posjetiti Predappio, uvjeren je da se Italija nema čega bojati u slučaju da pobijedi Meloni.

"Ona nije fašistkinja. Ona je za savez Europe i Amerike i protiv Putina", dodaje. 

Fašistički suveniri

Svake godine više od 70.000 posjetitelja obiđe Mussolinijev grob pa je takav interes prirodno popraćen turističkom djelatnošću. Brojne trgovine nude neofašističke suvenire poput "antikomunističkih narukvica", svastika i boca vina s etiketama s Duceovim likom. 

Prodaju i postere s porukama "Italija Talijanima",  čak i "Fašistički priručnik".

Giovanna i Alessandro, par u četrdesetima iz Milana kupio je za uspomenu  Mussolinijev kalendar.

"Nadamo se da će pobijediti Meloni. Ona će nametnuti poštivanje reda i sigurnost", prognozira Alessandro.

Blizu kuće u kojoj je Mussolini rođen i gdje je njegov otac imao kovačnicu, postavljena je izložba o Mussolinijevu pohodu na Rim koja posjetitelje upoznaje s mračnom poviješću fašizma. 

Među 170 eksponata posuđenih iz privatnih zbirki su uniforme, sablje, vatreno oružje i požutjele fotografije koje dokumentiraju akcije Mussolinijevih crnokošuljaša, njihove veze s Katoličkom Crkvom i industrijom.

"To je kulturni događaj koji nas na objektivan, dokumentiran način, poziva da razmislimo što je bio pohod na Rim. To nije apologija fašizma", rekao je Franco Franco d'Emilio, jedan od kustosa izložbe.