Hypo banka uskoro mijenja ime u Addiko banku

Predsjednik Uprave austrijske Hypo grupe Ulrich Kissing istaknuo je na predstavljanju novog branda i vizualnog identiteta te bankarske grupacije kako se promjena neće odnositi samo na izgled i ime, već i cijeli sustav poslovanja što, uz ostalo, podrazumijeva zaokret ka poslovanju s građanima te malim i srednjim poduzetnicima. No, nije želio iznijeti vrijednost investicije u rebranding banke.

Podsjećajući kako je Hypo banka imala probleme u svojoj poslovnoj prošlosti, te je primjerice prošlu godinu u Hrvatskoj završila s gotovo 2,5 milijarde kuna gubitka, Kissing je kazao da su novi vlasnici, američki fond Advent International i Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) ′pokrili′ minuse i banka danas ima visoku kapitalnu adekvatnost i u regiji i u Hrvatskoj, a i udio teško naplativih ili nenaplativih kredita sveden je na 11 posto u regiji, odnosno 8 posto u Hrvatskoj.

Addiko banka će, istaknuo je, u poslovanju napraviti zaokret od pozicije ulagača u velike nekretninske projekte, na kojima je Hypo banka izgubila velik novac, ka investitoru u realno gospodarstvo.

Predsjednik Uprave Hypo Alpe-Adria-Banke Mario Žižek tomu dodaje da će s novim imenom banka uvesti i novu filozofiju poslovanja, temeljenu na jednostavnosti usluga te izravnijoj i jasnijoj komunikaciji s klijentima. Pritom je kao primjer naveo da Hypo banka danas ima šest različitih kreditnih kartica ili 14 vrsta nenamjenskih kredita, a Addiko će imati dvije kartice - za fizičke ili pravne osobe, te dvije vrste nenamjenskih kredita. Ujedno, od jeseni će banka revidirati i sve svoje procedure, kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri smanjio njihov broj, kazao je Žižek.

Pod novim imenom banka će početi poslovati od ponedjeljka, s novim obilježjima u većini poslovnica, bankomata, na webu banke i sl., a cjelokupni rebranding, najavio je Žižek, trebao bi biti dovršen do kraja rujna ove godine.

Banka je rebranding provela u suradnji s tvrtkom Prophet i agencijom Bruketa&Žinić.

Kissing se odgovarajući na pitanja novinara osvrnuo i na kredite u ′švicarcima′, rekavši kako je banka dovršila njihovu konverziju, što je i jedan od razloga financijskih gubitaka banke, ali da još uvijek smatraju kako je sam zakon bio protuustavan te da ostaju pri svojoj tužbi Ustavnom sudu. Za eventualne tužbe vezane uz kredite u eurima je, pak, odgovorio da bi bio iznenađen da se kod eurskih kredita dogodi nešto slično u zemlji koja je članica Europske unije i svoju je valutu de facto vezala uz euro.