miro cerar

Hrvatska, Srbija, Makedonija i Grčka ne pokazuju dovoljno solidarnosti

Autor

Direktno.hr

Slovenski premijer Miro Cerar izjavio je u ponedjeljak da će Slovenija nastaviti postavljati "ogradu za usmjeravanje migranata" na svojoj granici s Hrvatskom, da je riječ o privremenoj mjeri kako bi se onemogućio nekontrolirani priljev migranata balkanskom izbjegličkom rutom, no da će biti uklonjena čim se migrantsko-izbjeglička kriza završi.
16.11.2015. u 13:08
Ispiši članak

Postavljanje "ograde za usmjeravanje", kako je naziva Cerar, u sadašnjoj situaciji je, tvrdi slovenski premijer, neophodno zbog navodne premale solidarnosti koje u izbjegličkoj krizi s Europom pokazuju Grčka, Makedonija, Srbija i Hrvatska koje se nalaze na balkanskoj izbjegličkoj ruti, a migrante samo propuštaju dalje.

Dnevni ulazak oko 7000 migranata u Sloveniju je s obzirom na njenu veličinu isto kao kad bi u Njemačku u jednom danu ušlo 300.000 izbjeglica, kazao je Cerar tijekom rasprave u parlamentu, rekavši da je to za najmanju zemlju na izbjegličkoj ruti prevelik teret.

Odgovarajući na kritike oporbene Udružene ljevice (ZL) da se njegova vlada upisala na "neslavnu listu" 5 zemalja EU-a koje se od izbjeglica štite bodljikavom žicom i tako derogiraju samu ideju Europske unije, a provode i militarizaciju jer u obrani od migrantskog vala koriste vojsku, Cerar je to energično zanijekao, kazavši da Slovenija čini sve u njenoj moći da djeluje humanitarno koliko može, ali vodeći računa i o sigurnosnim izazovima.

Slovenski je premijer kazao kako će njegova vlada "sa zadovoljstvom" donijeti odluku da se ograda na granici s Hrvatskom ukloni, ali tek kad se stvari u vezi s izbjegličkom krizom smire ponovivši da je ograda od bodljikave žice potrebna kako bi se spriječila "humanitarna katastrofa" ako bi u Sloveniju "disperzirano" ušlo više desetaka tisuća izbjeglica koje Slovenija ne može primiti i zbrinuti, pa bi u zimskim uvjetima umirali u rijekama i na poljima.

Slovenija je, po njegovim riječima, do sada primila neproporcionalno velik dio tereta migrantskog vala iz Grčke prema srednjoj i zapadnoj Europi te je ustvrdio da zemlje na balkanskoj izbjegličkoj ruti, Hrvatska, Srbija, Makedonija i Grčka, ne pokazuju dovoljno solidarnosti i ne ograničavaju taj val te da u Sloveniju "migranti često dolaze iscrpljeni i gladni, a mi ih zbrinemo". Cerar je dodao da Slovenija, s druge strane, u dogovoru s "uređenijim državama" poput Austrije i Njemačke regulira izbjeglički val kako ne bi došlo do velike humanitarne katastrofe, ali pri tome pazi i na sigurnosni aspekt.

Cerar je odbio navode da zbog angažiranja vojske u radu s izbjeglicama državi prijeti sveopća militarizacija, rekavši da bi se jače angažiranje vojske moglo dogoditi samo u slučaju eskalacije problema, a s dvotrećinskom većinom to bi morao potvrditi parlament. Sada slovenska vojska s policijom u čuvanju granice služi samo kao logistička i organizacijska potpora, a opasnosti da se vojska počne miješati u civilnu sferu nema, naveo je Cerar.

Odbivši i kritike oporbene Slovenske demokratske stranke (SDS) kako je njegova vlada zakasnila s reakcijom na izbjeglički val te da je Slovenija suočena sa sigurnosnim prijetnjama jer se migranti propuštaju bez potrebne identifikacije i pregleda, Cerar je ustvrdio a da su vlasti bile spremne na izbjegličku krizu  te da "nije svaki izbjeglica terorist i ne treba ih sve stavljati u isti koš".

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.