Hrvatska se našla na neslavnoj listi: Plenković bi zbog ove kritike mogao osjetiti posljedice

Unija za građanske slobode za Europu (Liberties) sa sjedištem u Berlinu navela je u svom godišnjem izvješću o slobodi medija, sastavljenom od 37 grupa za ljudska prava u 19 zemalja, da su alarmantni trendovi koji su ranije naglašavani nastavljeni i u 2023. godini, iako bi novi propisi na razini cijele EU mogli ponuditi nadu za poboljšanje.

"Sloboda medija očito je u stalnom padu diljem EU, u mnogim zemljama kao rezultat namjernog nanošenja štete ili zanemarivanja nacionalnih vlada", rekla je Eva Simon iz Libertiesa. "Smanjenje slobode medija ide ruku pod ruku s padom vladavine prava. Postoji bliska korelacija između toga, to je put u autoritarne režime". Rekla je da novo medijsko zakonodavstvo EU "ima potencijala", ali se mora pravilno provoditi, piše The Guardian. 

Među problemima se još ističu i loša transparentnost medija te brojne prijetnje neovisnosti i financijama javnih medija. Dokumentirani su slučajevi prijetnji, zastrašivanja, nadzora i nasilja nad novinarima u nekoliko država članica, kao i ograničenja slobode izražavanja i pristupa informacijama diljem bloka.

FOTO: Unsplash

Nova direktiva cilja i na SLAPP tužbe 

Liberties je preporučio Europskoj komisiji da pomno prati provedbu novog europskog Zakona o slobodi medija u državama članicama, koji je stvorio pravni temelj za poboljšanje slobode medija. "Mnogo će toga ovisiti o nacionalnim vladama i vlastima, ali zakon znači da se slučajevi sada mogu iznijeti pred europski sud koji će presuditi o tome što neovisnost medija i novinarstvo stvarno znače", rekla je.

Nova direktiva EU cilja i na SLAPP tužbe koje su se često koristile protiv novinara u nekoliko država članica EU.  SLAPP tužbe su se često koristile protiv novinara u Hrvatskoj, Grčkoj, Italiji, Nizozemskoj i Švedskoj, dok su novinari u Njemačkoj, Grčkoj, Nizozemskoj i Poljskoj bili stavljeni pod nadzor špijunskih programa kao što su Pegasus i Predator.

SLAPP tužbe se inače definiraju kao "zlouporaba pravnog sustava i pokretanje ili prijetnja sudskim postupkom u svrhu uznemiravanja ili zastrašivanja, čime se obeshrabruje ispitivanje pitanja u javnom interesu". Novinari u Hrvatskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Grčkoj i Italiji bili su suočeni s fizičkim napadima 2023. godine, navodi se u izvješću, a u Mađarskoj i Slovačkoj novinari su bili suočeni sa zlostavljanjem i prijetnjama izabranih političara.

FOTO: Unpslash

Zabrinutost raste 

U Rumunjskoj i Švedskoj policija nije uspjela pravilno istražiti napade na novinare, bilo zbog nedostatka resursa ili nedostatka volje, navodi se u izvješću, dok su u Francuskoj i Bugarskoj policajci sami napadali novinare. Koncentracija medijskog vlasništva ostala je visoka u Hrvatskoj, Francuskoj, Mađarskoj, Poljskoj, Nizozemskoj i Slovačkoj, s mnogim medijskim tvrtkama u vlasništvu samo nekoliko pojedinaca, što ugrožava raznolikost medijskih glasova i povećava rizik od pristranosti.

U Njemačkoj, Mađarskoj, Litvi i Nizozemskoj novinari kritični prema vladi bili su isključeni s konferencija za tisak ili drugih službenih događaja ili su im uskraćeni dokumenti kojima su trebali imati pristup. U Slovačkoj je populistički premijer Robert Fico "prekinuo svaku komunikaciju" s četiri medija optužena za "otvoreno iskazivanje neprijateljskih stavova". Njegova je vlada ovog mjeseca odobrila kontroverzni prijedlog zakona o restrukturiranju javnog servisa RTVS.

Objavljen novi indeks slobode medija u svijetu, bolji smo i od Slovenije, ali šokira podatak koje dvije zemlje su ispred nas

U Mađarskoj su mediji javnog servisa već "toliko pod jarmom vlade" da njih "karakterizira pristrano i jednostrano izvještavanje koje je uvijek u skladu s interesima vladajuće stranke Fidesz", rekli su iz Libertiesa. Osim u Mađarskoj, navodi se da je javni servis u "stanju nesigurnosti" i u Poljskoj jer novi premijer Donald Tusk pokušava poništiti intervencije prethodne vlade, a sve veću zabrinutost izazivaju i potezi vlada u Hrvatskoj i Italiji.