EUROSTAT

Hrvatska po nezaposlenosti izjednačena s prosjekom EU; Španjolska na čelu crne liste

Autor

bkk/h

 Stopa nezaposlenosti u EU i eurozoni zadržala se u prosincu 2020. godine na razinama iz prethodnog mjeseca, a u Hrvatskoj je ponovo bila izjednačena s prosjekom u EU, pokazalo je u ponedjeljak izvješće Eurostata.

01.02.2021. u 16:37
Ispiši članak

U prosincu 2020. stopa nezaposlenosti u 27-članoj Uniji mjerena metodologijom Međunarodne organizacije rada (ILO) iznosila je 7,5 posto, kao i u mjesecu ranije, pokazuju sezonski prilagođeni podaci europskog statističkog ureda.

Stabilna je bila i u eurozoni, zadržavši se na 8,3 posto.

U prosincu 2019. iznosila je 6,5 posto u Uniji i 7,4 posto u eurozoni.

Ukupno je u EU u prosincu prošle godine bez posla bilo 16 milijuna građana, od čega njih 13,671 milijun u eurozoni. Njihov je broj uvećan u odnosu na studeni za 67 tisuća u EU i za 55 tisuća u eurozoni.

U usporedbi s prosincem 2019. godine broj nezaposlenih u EU porastao je za 1,951 milijun a u eurozoni za 1,516 milijuna.

Španjolska drži čelo crne liste

Najviše, dvoznamenkaste stope nezaposlenosti ponovno su u prosincu bilježile Španjolska i Litva, od 16,2 odnosno 10,1 posto. 

U Hrvatskoj je stopa nezaposlenosti mjerena ILO-vom metodologijom u prosincu iznosila 7,5 posto, kao i u studenome te se zadržala na razini prosjeka u EU. Bez posla je u Hrvatskoj prema Eurostatovim podacima bilo 135 tisuća građana, kao i u mjesecu ranije.

U prosincu 2019. Hrvatska je bilježila 114 tisuća nezaposlenih, pokazuje Eurostatovo izvješće.

Najnižu stopu nezaposlenosti prema raspoloživim podacima Eurostata imala je u prosincu Češka, od 3,1 posto. Slijede Poljska i Nizozemska, s 3,3 odnosno 3,9 posto.

Europski statistički ured ponovno nije raspolagao podacima za Estoniju, Grčku i Mađarsku.

Povećana nezaposlenost mladih 

Stopa nezaposlenosti u dobnoj skupini do 25 godina na razini EU-a u prosincu je porasla na 17,8 posto, s blago naniže revidiranih 17,5 posto u studenome.

U eurozoni je porasla na 18,5 posto, s blago naviše revidiranih 18,1 posto u studenome.

Bez posla je u EU u prosincu bilo 3,138 milijuna mladih, od čega njih 2,59 milijuna u eurozoni. Njihov je broj u odnosu na studeni porastao za 41 tisuću u EU te za 36 tisuća u eurozoni.

U odnosu na isti mjesec godine ranije uvećan je za 438 tisuća u EU, te za 353 tisuće u zoni primjene zajedničke europske valute.

Daleko najveću stopu mladih ponovo je bilježila Španjolska, od 40,7 posto. U Italiji iznosila je 29,7 a u Litvi 26,9 posto.

Najnižu je stopu nezaposlenosti među mladima u prosincu ponovno imala Njemačka, od 6,1 posto. Jednoznamenkastu stopu bilježila je još samo Nizozemska, od 9,5 posto.

U Hrvatskoj, koja nije obavezna dostavljati mjesečne podatke o nezaposlenosti mladih, stopa nezaposlenosti u toj dobnoj skupini smanjena je u četvrtom tromjesečju 2020. na 21,6 posto, s 24,8 posto u trećem kvartalu.

Bez posla je u Hrvatskoj u razdoblju od listopada do prosinca 2020. prema Eurostatovom izvješću bila 31 tisuća mladih, šest tisuća manje nego u prethodna tri mjeseca.

U četvrtom kvartalu godinu dana ranije Hrvatska je bilježila 23 tisuće nezaposlenih građana u dobnoj skupini do 25 godina, pokazuje Eurostatovo izvješće.

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.