IZVJEŠĆE EUROSTATA
Hrvatska među zemljama Europske unije s najvećim padom nezaposlenosti na godišnjoj razini
Stopa nezaposlenosti u Europskoj uniji i Hrvatskoj u srpnju se zadržala na razinama iz prethodnog mjeseca, a Hrvatska je ponovno bila među zemljama s njenim najvećim padom na godišnjoj razini, pokazalo je u petak izvješće Eurostata.
Na razini EU-a sezonski prilagođena stopa nezaposlenosti, mjerena metodologijom Međunarodne organizacije za rad (ILO), u srpnju je iznosila 6,3 posto, kao i u mjesecu ranije, te je ostala na najnižim razinama otkako je europski statistički ured počeo objavljivati mjesečna izvješća u siječnju 2000.
U istom mjesecu godine ranije stopa nezaposlenosti u EU28 iznosila je 6,8 posto, pokazalo je najnovije izvješće.
I u eurozoni je stopa nezaposlenosti stagnirala, zadržavši se na 7,5 posto, najnižoj razini od srpnja 2008. godine. U prošlogodišnjem srpnju iznosila je 8,1 posto.
Ukupno je u 28-članoj Uniji na kraju srpnja bilo 15,613 milijuna nezaposlenih građana, od čega 12,322 milijuna u eurozoni.
Njihov je broj u odnosu na lipanj uvećan za 27 tisuća u EU-u a smanjen za 16 tisuća u eurozoni. U odnosu na prošlogodišnji srpanj manji je za 1,093 milijuna u EU-u, te za 898 tisuća u eurozoni.
Među zemljama EU-a čijim je podacima Eurostat raspolagao, najniža je stopa nezaposlenosti u srpnju zabilježena u Češkoj, od 2,1 posto. Slijedi Njemačka s tri posto.
Najvišu je stopu nezaposlenosti među zemljama EU-a bilježila Grčka, od 17,2 posto u svibnju. Slijedi Španjolska s 13,9 posto.
U Hrvatskoj je stopa nezaposlenosti mjerena ILO-vom metodologijom u srpnju iznosila 7,1 posto, kao i mjesecu ranije. Na toj je razini od travnja ove godine, pokazalo je izvješće Eurostata.
Bez posla je u Hrvatskoj u srpnju prema podacima Eurostata bilo 128 tisuća građana, kao i u mjesecu ranije, odnosno 24 tisuće manje nego u prošlogodišnjem srpnju.
U odnosu na prošlogodišnji srpanj stopa nezaposlenosti smanjena je za 1,3 postotna boda.
Uz Hrvatsku, među zemljama s najvećim padom stope nezaposlenosti su Grčka, gdje je smanjena za 2,2 postotna boda, Cipar, gdje je također pala za 1,3 postotna boda, te Slovačka i Španjolska sa smanjenjem stope nezaposlenosti za 1,2 odnosno 1,1 postotni bod.
Ukupno je u usporedbi s istim mjesecom prošle godine stopa nezaposlenosti pala u 25 zemalja EU-a, a povećana je u Luksemburgu, Litvi i Švedskoj.
Blago povećana nezaposlenost među mladima
U dobnoj skupini do 25 godina stopa nezaposlenosti na razini EU-a u srpnju je iznosila 14,3 posto i veća je za 0,1 postotni bod u odnosu na prethodni mjesec.
Isto je povećanje zabilježeno i u eurozoni, na 15,6 posto.
Bez posla je u srpnju u EU-u bilo ukupno 3,195 milijuna mladih, od čega 2,245 milijuna u eurozoni.
Time je broj nezaposlenih u toj dobnoj skupini u EU-u na godišnjoj razini smanjen za 167 tisuća, te za 149 tisuća u eurozoni.
Među zemljama članicama čijim je podacima Eurostat raspolagao najnižu je stopu nezaposlenosti među mladima u srpnju zabilježila Njemačka, od 5,6 posto. Slijede Nizozemska sa 6,7 posto, te Češka sa sedam posto.
Najviša je stopa nezaposlenosti mladih zabilježena u Grčkoj, od 39,6 posto u prvom tromjesečju 2019. godine. Slijede Španjolska s 32,1 posto i Italija s 28,9 posto.
Hrvatska ne objavljuje mjesečne podatke o nezaposlenosti mladih. U drugom tromjesečju ove godine stopa nezaposlenosti iznosila je revidiranih 19,8 posto, uz 31 tisuću nezaposlenih mladih, pokazuje Eurostatovo izvješće.
Komentari
VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.