Hrvati upali u probleme zbog događaja koji je potresao Njemačku: 'Traje više od godinu dana'

Što se tiče Njemačke, u grubim crtama je sve više-manje poznato: najprije inflacija i recesija, a danas i veliki problemi sa zatvaranjem državnog proračuna, kao i npr. pad iskorištenosti kapaciteta autoindustrije, okosnice tamošnje privrede. Pad ukupne potrošnje odrazio se tako na drastično usporavanje rasta uvoza iz Hrvatske, koji trend traje kroz čitavu ovu godinu. Konačno, osjetno se smanjio i broj njemačkih turista u Hrvatskoj – ove godine ih je do kolovoza bilo oko 120 tisuća manje negoli u istom razdoblju prošle godine.

Njemačka sa svoje strane poduzima štošta ne bi li popravila stanje, dok se hrvatski ekonomisti također dovijaju na razne načine, ili barem to planiraju. "Hrvatski izvoznici već više od godinu dana osjećaju utjecaj pada narudžbi iz Njemačke, ovisno o sektoru u kojem posluju, te se prilagođavaju koliko je moguće da bi ublažili učinak na poslovanje. Prvenstveno je riječ o pokušaju pronalaska alternativnih tržišta i klijenata te upravljanju sa zalihama i proizvodnim ciklusima", rekao je za DW Tomislav Radoš, potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za industriju i održivi razvoj.

Radoš ističe da je, uvažavajući strukturu hrvatske ekonomije, evidentno da inozemno okruženje igra bitnu ulogu u definiranju gospodarskih prilika u Hrvatskoj. "Kada njemački rast uspori, sve ostale države u Europi to osjete. Ključno je da gospodarstvenici kvalitetno upravljaju poduzećima, da imaju rezerve, odnosno manevarskog prostora dok uvjeti na tržištu nisu idealni. Isto vrijedi za državu, koja vođenjem održive proračunske politike može znatno utjecati na raspoloženje financijskih tržišta prema njoj. Odnosno, tako može smanjiti trošak financiranja za sebe, domaće gospodarstvenike i građane", objasnio je.

FOTO: Unsplash

'Strateško djelovanje'

"U tom kontekstu, internacionalizacija poslovanja je za HGK jedno od strateških područja djelovanja", naglasio je potpredsjednik glavne hrvatske gospodarske komore, dodajući kako ta institucija putem mreže predstavništava, organiziranih nastupa na međunarodnim sajmovima i poslovnim forumima, te analizama tržišta i pružanjem drugih poslovnih informacija pomaže članicama koje imaju interes za izlazak na međunarodna tržišta. Odnosno, za proširenje postojeće mreže kupaca, pronalazak stranih partnera i zajedničko nastupanje na trećim tržištima.

Podsjetimo, prema statistici Državnog zavoda za statistiku (DZS), u prvih pet mjeseci ove godine je hrvatski izvoz roba porastao za 0,8 posto, ali je izvoz na području EU-a opao za 4,3 posto. No porastao je izvoz u treće zemlje, i to za 12,2 posto u odnosu na lanjskih prvih pet mjeseci. Zanimljivo je da tu kao rastuće destinacije prednjače zemlje CEFTA-e, odnosno nečlanice EU-a s područja Balkana, a prije svih Bosna i Hercegovina u koju je ove godine Hrvatska dosad izvezla 26 posto roba više nego lani do lipnja. Nadalje su primjetni i plasmani na druge kontinente, a iznad svih su vidljivi skokovi prema SAD-u i Kini.

FOTO: Unsplash

'Nije to dobro za nas, nema tajne'

Zasebno pak možemo promotriti odnose u turizmu, s obzirom na činjenicu da taj sektor tvori oko jednu petinu hrvatskog BDP-a, što ga čini iznimno značajnim. No s takvom je strukturom Hrvatska posebno osjetljiva na prelijevanje raznih kriza, što treba uzeti u račun i danas, kod podbačaja dolazaka njemačkih turista. Oni su bili najvjernija klijentela hrvatskog turizma, a sad se manjak interesa nadoknađuje na susjednim tržištima, kao što su poljsko ili mađarsko. ". Kao što govore stariji akteri u ovdašnjem turizmu – kad Njemačka kihne, Hrvatska dobije gripu", smatra Damir Krešić, ravnatelj zagrebačkog Instituta za turizam.

Poznato je što je uzrokovalo recesiju u Njemačkoj: To im nije svojstveno

"Jednostavno, tako velika izloženost nije dobra ni u turizmu", napomenuo je Krešić za DW, "gdje nam baš iz Njemačke potječe otprilike jedna četvrtina realiziranih noćenja. Bilo bi krajnje neophodno da se to diversificira, ali takvo što uopće nije lagan posao, pa će nam trebati i godine, možda čitavo desetljeće. Ne očekujmo pritom da će gosti iz udaljenijih zemalja biti lojalni, da će se vraćati poput Nijemaca koji su nerijetko vezivali i po više generacija unutar jedne obitelji koja posjećuje RH. Ovu su destinaciju, dakle, prenosili s koljena na koljeno, što jest idealno, ali je kao model vrlo rizično".