HGK: Žene su neiskorišten globalni gospodarski resurs

Dodao je kako je HGK inicirala i osnivanje poduzetničkih inkubatora za žene pa je tako osnovan prvi takav inkubator u ŽK Split koji, osim besplatnog prostora, opreme i edukativnih aktivnosti, ima i program mentorstva koji poduzetnice vodi kroz prve godine njihova poslovanja. Trenutno su u inkubator ušle tri tvrtke u vlasništvu žena, i to za savjetodavne usluge, zdravstveni turizam i organizaciju vjenčanja. „Želimo povećati udio žena i u postupcima javnih nabava pa smo u okviru komorskog online kataloga hrvatskih proizvoda ugradili i opciju pretrage prema spolu kako bismo mogli promovirati žene koje se bave proizvodnjom i uslugama“, pojasnio je Radoš.

„Naš je cilj jačati konkurentnost poduzetništva žena i promicati ga. S obzirom na to da postoji trend povećanja broja žena u poduzetništvu, raste trend investicija u ženske ideje, žene racionalnije odlučuju, tako da nema dvojbe da žene imaju ulogu pokretača pozitivnih promjena u hrvatskom društvu. Novi natječaji, a s otvaranjem prvog Ministarstvo poduzetništva i obrta kreće tijekom idućih desetak dana, prilika su da naše poduzetnice već u ovoj godini pokrenu nove investicije i tako daju svoj udio rastu hrvatskoga gospodarstva. Poticaj su i dodatni bodovi koje, u fazi ocjenjivanja, žene dobivaju za svoje projektne prijave“, poručila je, pak, pomoćnica ministra poduzetništva i obrtništva Ana Mandac.

Predsjednica novoosnovane prve Hrvatske udruge žena u pravnoj profesiji (HUZUPP) Tarja Krehić rekla je da su pokrenule otvaranje javne rasprave o ženskim kvotama u nadzornim odborima hrvatskih trgovačkih društava, a sve u skladu s EU Direktivom o poboljšanju spolne ravnoteže među neizvršnim članovima organa uvrštenih društava. „Riječ je o Direktivi koju su mnoge zemlje EU, primjerice Francuska, Italija, a posljednja Njemačka početkom 2015. godine, već implementirale u nacionalna zakonodavstva, dok se Hrvatska ovom temom još uopće nije počela ozbiljno baviti. Prema vlastitim statistikama koje je HUZUPP izradio u pogledu ovog pitanja, brojke upućuju na to da je zastupljenost žena u nadzornim odborima kompanija na burzi u RH 19.4% te da se Direktiva treba hitno implementirati u hrvatsko zakonodavstvo kako bismo dostigli zadanu kvotu od 40% žena u spomenutim odborima društava na burzi u zadanim rokovima, do 2020. godine.

Predstavnica njemačke udruge žena u pravnoj profesiji Birgit Kersten aktivno je sudjelovala u projektu implementacije spomenute Direktive u njemačko zakonodavstvo. „Udruga je, među ostalim, u tih šest godina aktivno provodila projekt koji su financirali EU fondovi i EU komisija, pod nazivom European Women Shareholders Demand Gender Equality, koji je obuhvaćao deset europskih zemalja i u svojoj se biti sastojao od toga da su članice udruga pojedinih zemalja kupovale po jednu dionicu najvećih kompanija na burzi u njihovim zemljama (npr. u Njemačkoj dionice Deutsche Telekoma, BMW, Audi). S njima bi sudjelovale na glavnim skupštinama društava te bi osvještavale tvrtke i udruženja o potrebi rodne ravnopravnosti, osobito na rukovoditeljskim funkcijama, te o potrebi probijanja staklenog stropa“, objasnila je Kersten. U konačnici su sve te kompanije postale glavni partneri njemačke udruge te su poduprle donošenje njemačkog zakona o ženskim kvotama u tvrtkama na burzi jer su uvidjeli njegove društvene, ekonomske i financijske pozitivne učinke na njemačko gospodarstvo.

“Budući da s fakulteta izlazi 60 posto obrazovanih mladih žena, a da ih je u menadžmentu samo 20 posto, možemo se složiti s tvrdnjom da su žene neiskorišteni svjetski resurs“, smatra osnivačica i direktorica MAMFORCE-a Dijana Kobas Dešković. Dodaje da bi za maksimalno iskorištenje svojega punog potencijala, a samim time i radi maksimalnog doprinosa gospodarstvu i državi, žene nužno morale dobivati potporu poslodavaca, i to omogućavanjem fleksibilnog radnog vremena i mjesta rada te ravnopravnijom partnerskom podjelom obiteljskih obaveza, uključujući roditeljski dopust koji bi također trebalo učiniti fleksibilnim, uz usporedan rad u nepunom radnom vremenu. Ravnateljica Regionalnog centra za razvoj poduzetničkih kompetencija za zemlje Jugoistočne Europe (SEECEL) Efka Heder istaknula je da su žene veliki potencijal za jačanje konkurentnosti u cjelini. SEECEL je inače uspio udružiti devet zemalja na razvoju sustavnog i strateškog pristupa jačanja uloga žena u poduzetništvu. Među ostalim, uz harmonizaciju nacionalnih politika sa Zakonom o malom gospodarstvu EU, razvili su module obuke, što predstavlja prvi korak u uspostavljanju sustavnog ciklusa obučavanja u svakoj zemlji i odgovor na izazove s kojima se poduzetnice susreću u svojemu svakodnevnom poslovanju.