HGK: Ključne kamatne stope ECB-a ostaju na povijesno niskim razinama

Naime, Fed je provodio ekspanzivnu monetarnu politiku s ekstremnim monetarnim stimulansima (tzv. QE, kvantitativno popuštanje - kupnja financijske imovine od komercijalnih banaka i institucija kako bi im se podigla cijena i spustio prinos te ujedno podigla monetarna baza) u razdoblju od pet godina, od 2009. do 2014. godine, tijekom kojih je povećana bilanca Feda za 3,5 bilijuna dolara, što je otprilike na razini vrijednosti jednog cijelog njemačkog gospodarstva. Potpomognut takvom politikom, SAD je pad gospodarske aktivnosti „odradio“ tijekom šest kvartala (posljednja dva kvartala u 2008. i četiri kvartala u 2009. godini), nakon čega su se godišnje stope rasta stabilizirale između 1 i 2 % (u Q3 2,0 %), a stopa nezaposlenosti vratila se na razine prije 2008. godine (u ovogodišnjem listopadu iznosi 5,0 % što je točno upola manje nego u listopadu 2009. godine).

S druge strane, ECB je počela provoditi sličnu politiku visokih monetarnih stimulansa nekonvencionalnim kanalima (QE) tek ove godine, a još 2011. godine je, precijenivši krhkost gospodarskog oporavka, čak i podigla ključne kamatne stope. Sada je QE u punom zamahu, no gospodarski je oporavak još uvijek krhak i preslab te mu globalni rizici koji se generiraju s tržišta ekonomija u nastajanju, ponajviše Kine, mogu znatnije naštetiti nego SAD-u. Kina je naime, drugo najznačajnije izvozno odredište EU s udjelom od oko 10 % ukupnog robnog izvoza, što znači da će smanjenje potražnje s tog tržišta značajno utjecati na smanjenje izvoza euro područja, a onda i na potencijal rasta BDP-a budući da izvoz trenutno najviše „vuče“ rast europskog BDP-a. Istodobno, stopa se nezaposlenosti sporo spušta zadržavajući se na razini iznad 9 %, zaključuju u HGK-u.