Reakcije na prognoze EK

HDZ: Vlada prikriva dimenzije krize, Čačić: Nema pravih reformi

Autor

Direktno.hr

04.11.2014. u 14:33
Ispiši članak

Jesenske procjene Europske komisije u kojima je korigirala procjene pada ovogodišnjeg BDP-a s 0,6 na 0,7 posto malo koga su iznenadile. Oporbeni političari i bivši članovi Vlade smatraju kako je to rezultat promašene politike vladajućih.   

"Europska komisija je itekako dobro upućena kako stoje u Hrvatskoj. Nažalost, ta informacija očito je točna", rekao je HDZ-ov Željko Reiner.

Rekao je kako je Vlada u proračunu „sakrila“ dio deficita od Komisije.

"5 milijardi kuna deficita je skriveno. U rashodima nije navedeno 2,1 milijardu dospjelih, a neplaćenih dugova zdravstvenog sustava te 3 milijarde kuna prebačenih iz II. u I. mirovinski stup. To nije dobro i pokazuje dimenzije krize, koju Vlada pokušava prikriti na različite načine, a građani to svakodnevno osjećaju", kazao je Reiner.

Na upit što se može napraviti kako bi se stanje popravilo, potpredsjednik Sabora bio je pesimističan.

"Sve što su mogli napraviti, propustili su napraviti. U zadnjoj godini, mislim da oni nemaju ideju što bi napravili. Najbolje bi bilo da raspišu prijevremene izbore i naprave mjesta novoj vladi", zaključio je Željko Reiner.

Radimir Čačić, ministar gospodarstva na početku mandata Kukuriku vlade i predsjednik novoosnovane Narodne stranke – reformista, smatra kako prognoza ne iznenađuje.

"Prognoza je najvjerojatnije realna, jer vidimo trendove. Nažalost nastavljamo s negativnim bruto domaćim proizvodom jer Vlada ne povlači stvarne reformske promjene", kratko nam je rekao Čačić.

Zastupnika HDSSB-a Josipa Salapića kontaktirali smo nakon sjednice Predsjedništva Sabora.

"Razgovarali smo o tome na Predsjedništvu. Osobno mi nije drago zbog toga. Često su informacije iz europskih institucija kontradiktorne onome što prikazuju premijer Milanović i ministar Grčić. Izgubili su kompas i po pitanju gospodarstva, i po pitanju socijale, i po pitanju branitelja", rekao je Salapić.

Dodao je kako ne možemo očekivati optimizam i da se boji da je ovo put u depresiju.

"To dokazuju nestabilne financije i rebalans proračuna koji smo imali po tko zna koji put. Vrijeme je da se lupi šakom o stol i pozove na prijevremene izbore. Očito je da u ovih godinu i pol dana do kraja mandata ove Vlade prodavanje demagogije nikome neće pomoći", zaključio je Salapić.

Potpredsjednica Laburista Nansi Tireli također smatra da je prognoza očekivana.

"Nemamo investicija, novih radnih mjesta, proizvodnje nema. Naši se hvale povećanjem uvoza, ali to ništa ne vrijedi. Nema investicija koje bi osigurale gospodarski rast. Svuda kompliciramo, opterećujemo poduzetništvo, jer novim pravilima i odredbama gušimo poduzetnike", rekla je Tireli.

Kao primjer je istaknula Zaštitu o radu koja ima 44 propisa i akta, što je prema njoj ogledalo naše privrede.

"Ogromna administracija izmišlja nove pravilnike i akte i tako dolazi do gušenja. Kako ćemo biti konkurentni kada nas stalno opterećuju? Umjesto da obrtnike i poduzetnike potičemo da ulažu, tjeramo ih da zatvaraju obrte i poduzeća", rekla je Tireli dodavši kako je u Sloveniji kudikamo fleksibilnija situacija po tom pitanju nego kod nas.

Grčić: Da smo ranije ušli u EU, ranije bi izašli iz krize

Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU Branko Grčić komentirajući prognoze EK istaknuo je kako izlazak Hrvatske iz krize kasni zbog kasnijeg ulaska u EU, no uputio je na ozbiljne promjene, javlja Hina.

"Hrvatska zbog svojih specifičnosti nije ušla u EU u prvom krugu proširenja. Za zemlje iz okruženja, 10 godina članstva u EU je nevjerojatna prednost. To je tih 0,5 ili jedan posto u ostvarenju gospodarskog rasta", istaknuo je Grčić.

"Međutim, nekoliko ključnih pokazatelja govori da se u Hrvatskoj događaju ozbiljne promjene. Prije svega pokazatelj rasta izvoza u EU od gotovo 20 posto i pokazatelj da su strana ulaganja četiri puta veća u ovoj u odnosu na prethodnu godinu. I ono što je isto tako važno jest da je industrijska proizvodnja rasla u sedam od osam mjeseci. Prvi pomaci u integraciji Hrvatske u EU se vide", rekao je Grčić, dodajući da bi Hrvatska bila u rangu rasta BDP-a ostalih članica da je u Uniju ušla prije deset godina.

Ističući da je i dalje optimist što se tiče smjera kojim ide Hrvatska, Grčić je kazao da tome treba pripomoći i pet milijardi kuna ulaganja kroz trenutno ugovorene projekte EU, te najavio da će još šest milijardi kuna biti uloženo do kraja 2015. godine.

"U EU se ne odvijaju stvari kako bi svi mi to željeli. Očigledno je da u EU postoji potreba za promjenom političkog, ekonomskog smjera. Osim provedbe reformi, treba ozbiljno razmišljati o povećanju potražnje, kroz potrošnju građana i nove investicije. Mi pokušavamo gurati u ta dva smjera", rekao je Grčić, podsjetivši na aktualnu poreznu reformu kojom se povećavaju plaće.

Također, Grčić je odbacio mogućnost da Vlada prikriva proračunski manjak od pet milijardi kuna.

Moscovici: Nije vjerojatno da će RH ispuniti cilj za 2014.

Nije vjerojatno da će Hrvatska u svjetlu jesenskih gospodarskih prognoza ispuniti cilj u vezi s visinom proračunskog deficita za ovu godinu, ali procjena Komisije neće se temeljiti isključivo na ispunjavanju preporučenih ciljeva nego će uzimati u obzir i druge elemente, izjavio je u utorak povjerenik Europske komisije za ekonomske i financijske poslove Pierre Moscovici, prenosi Hina.

"Prema preporukama Vijeća, Hrvatska bi trebala izići iz Postupka prekomjernog deficita do 2016. godine. U svjetlu naših prognoza nije vjerojatno da će Hrvatska ispuniti cilj za 2014. godinu", rekao je povjerenik Moscovici nakon što je s potpredsjednikom Komisije Jyrkijem Katainenom predstavio jesenske ekonomske prognoze za sve zemlje članice.

Prema tim prognozama, proračunski deficit u Hrvatskoj ove bi godine trebao iznositi 5,6 posto BDP-a, dok je prošle godine iznosio 5,2 posto. Proračunski deficit bi, prema prognozama Komisije trebao sljedeće godine blago pasti na 5,5 posto, a 2016. godine ponovno se vratiti na 5,6 posto.

Hrvatska je od početka ove godine u Postupku prekomjernog deficita (EDP) i prema preporučenim ciljevima deficit bi ove godine trebao biti 4,6 posto, sljedeće 3,5 posto, a 2016. u visini od 2,7 posto BDP-a.

"Ipak, procjena učinkovite akcije od strane Hrvatske ne oslanja se isključivo na ispunjavanje tih ciljeva. Kao i za sve zemlje u EDP-a, Komisija će vrlo pozorno i oprezno analizirati proračunske pozicije, uzimajući u obzir sve relevantne elemente prije nego što donese zaključak o toj učinkovitoj akciji", rekao je Moscovici. U europskom žargonu "učinkovita akcija" znači mjere koje vlada treba poduzeti da bi deficit svela u dopuštene okvire.

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.