HDZ-ovi eurozastupnici glasali protiv izvještaja svog kolege iz EPP-a

Izbor Ursule von der Leyen na čelno mjesto Komisije na posljednjim je izborima razočarao velik dio europarlamentarca koji su na tom mjestu očekivali Manfreda Webera kao čelnika grupacije koja je osvojila najveći broj zastupničkih mjesta, Europske pučke stranke, ili kandidata koji bi dobio najširu potporu u Europskom parlamentu.

Europsko vijeće koje čine čelnici država je, međutim, kao kandidata za čelno mjesto istaknulo njemačku pučanku. Europarlamentarci su stoga u rezoluciji izrazili žaljenje što sustav glavnog kandidata za izbor predsjednika Europske komisije, odnosno sustav Spitzenkandidata, nije implementiran na europskim izborima 2019.

FOTO: EPA/Andres Martinez Casares

Evo što zahtijevaju

Zastupnici žele da Parlament i Europsko vijeće sklope obvezujući sporazum kako bi se osiguralo da će europske političke stranke i klubovi zastupnika odmah nakon izbora započeti pregovore o zajedničkom kandidatu, prije nego što Europsko vijeće iznese svoj prijedlog. U prvom krugu pregovora postupak bi trebao voditi vodeći kandidat europske političke stranke s najviše mandata u Parlamentu, a po potrebi taj bi proces usmjeravao predsjednik Parlamenta.

Zastupnici također očekuju sklapanje "sporazuma za parlamentarni saziv" između političkih stranaka i njihovih klubova zastupnika kako bi se osigurala većina u Parlamentu prije imenovanja Komisije, kao temelj za njezin programa rada. Time bi se europskim biračima zajamčilo dosljedno postupanje u skladu s ishodom izbora i poštovanje njihove volje, tumači Europski parlament u svom priopćenju.

Europska komisija doživjela još jedan udarac: 'To što radite nije u skladu s našim ustavom'

U izvješću, koje je usvojeno s 365 glasova za, 178 protiv i 71  suzdržanim, traže se i mjere za povećanje izlaznosti birača na izborima od 6. do 9. lipnja 2024. kako bi se premašio već povećani odaziv iz 2019.  Parlament također apelira na Vijeće da brzo donese novi europski izborni zakon i nova pravila za europske političke stranke i zaklade kako bi se barem ona primjenjivala na kampanju za izbore 2024. Nacionalne i europske političke stranke trebale bi provoditi svoje kampanje u skladu s vrijednostima EU-a i s povećanim naglaskom na europskoj dimenziji izbora.

Budući predsjednik mora imati većinu u parlamentu

Suizvjestitelj Sven Simon, njemački zastupnik iz Europske pučke stranke, izjavio je povodom usvajanja izvješća kako "biračima mora biti jasno na koji način njihov glas utječe na izbor dužnosnika i politika EU-a". "Ne smijemo davati obećanja koja ne možemo ispuniti kao što je to bio slučaj 2019. Moramo povratiti vjerodostojnost postupka odabira vodećeg kandidata. Izabrani predsjednik novoosnovane Komisije mora imati jasan mandat od birača i većinu u Parlamentu", rekao je.

Drugi suizvjestitelj, španjolski socijalist Domènec Ruiz Devesa ustvrdio je kako je glasanjem u utorak Europski parlament otvorio "kako bi se ojačala europska dimenzija kampanja uoči izbora 2024.". "Moramo učiniti vidljivijima logotipe i javne poruke euorpskih političkih stranaka. Također bismo željeli vidjeti konkretne postizborne postupke za povećanje vidljivosti uloge europskih političkih stranaka u izboru predsjednika Komisije i jačanju izbornih prava svih europskih građana”, rekao je.

"Sugeriramo vrlo praktične ideje kako europeizirati izbore i želimo izbjeći da se EU izbori gledaju kao mjerilo popularnosti (nacionalnih) vlada", dodao je na konferenciji za medije u utorak. Rezolucija usvojena u utorak na tragu je rezolucije u kojoj su na prošloj plenarnoj sjednici zastupnici podržali zahtjev za izmjenama europskih ugovora kako bi osnažio EU i njegove institucije. Sporna točka tog zahtjeva bila je ukidanje jednoglasnosti čemu su se, među ostalima, usprotivili HDZ-ovi eurozastupnici.

Treba li se jednoglasnost zamijeniti kvalificiranom većinom?

Unutar Europske unije traju rasprave treba li se jednoglasnost zamijeniti kvalificiranom većinom kako bi se odlučivanje saveza ubrzalo, no tome se protivi niz država. Tome se protive i premijer Andrej Plenković i predsjednik Zoran Milanović. Sven Simon iz Europske pučke stranke, koji je bio suizvjestitelj i za tu rezoluciju, rekao je tada da to pitanje nije izbor između federalizma i nacionalnih država.

To je način da EU postane usredotočeniji i sposobniji djelovati. HDZ-ovi europarlamentarci, Željana Zovko, Tomislav Sokol, Sunčana Glavak i Karlo Ressler su se u utorak na plenarnoj sjednici u Strasbourgu izjasnili i protiv usvajanja izvješća o europskim izborima 2024. iako ga je pripremao njihov kolega iz EPP-a. Dio zastupnika, prvenstveno manjih i novih članica Unije, u načelu se protivi širenju nadležnosti institucija EU-a na štetu utjecaja koje u sadašnjim odnosima uživaju manje zemlje.