HBK: Otvoreno je pitanje premještanja komemoracije s Bleiburga

Na konferenciji za novinare na kojoj je u četvrtak u zgradi Hrvatske biskupske konferencije (HBK) bilo riječi o temama 58. plenarnoga zasjedanja novinari su postavili i više aktualnih pitanja, poput stajališta Katoličke crkve o komemoraciji na Bleiburgu, izjavi pape Franje o nekim nejasnoćama vezanim za kanonizaciju bl. Alojzija Stepinca, o mjerama koje će HBK poduzeti vezano za procesuiranje slučajeva spolnoga zlostavljanja u Katoličkoj crkvi, te o skorim izborima za Europski parlament.

Na pitanja su odgovarali varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak, šibenski biskup mons. Tomislav Rogić i nadbiskup đakovačko-srijemski mons. Đuro Hranić.

O mogućem premještanju komemoracije s Bleiburga na Udbinu

Na novinarsko pitanje je li HBK razmatrala prijedlog gospićko-senjskoga biskupa u miru mons. Mile Bogovića da se komemoracija za žrtve Križnoga puta premjesti s Bleiburga na Udbinu, biskup Rogić odgovorio je potvrdno, ali i izvijestio kako se sigurno ove godine komemoracija neće seliti na Udbinu, nego će biti na Bleiburgu. Na potpitanje hoće li se to dogoditi iduće godine, kratko je odgovorio - vidjet ćemo.

Novinare je zanimalo i kako biskupi 'gledaju' na činjenicu da nitko od najviših hrvatskih dužnosnika neće biti ove godine na komemoraciji u Bleiburgu, a glasnogovornik HBK Zvonim Ancić rekao je kako to uopće ne žele komentirati jer je riječ o komemoraciji za žrtve Križnoga puta za koje će i ove godine biti slavljena misa zadušnica.

Podsjetio je da HBK nije organizator komemoracije na Bleiburgu, te da je jedina zadaća HBK do sada bila da na najdostojanstveniji mogući način organizira misu zadušnicu što od 2003. HBK i čini.

Primjedbu novinara kako ni Katolička crkva neće na Bleiburgu biti prisutna na dosadašnji način, te da očito postoji nerazumijevanje između hrvatskih i austrijskih biskupa, biskup Mrzljak komentirao je da su austrijski biskupi prigovorili na neke provokacije te nacističke i ustaške oznake kojih je bilo, podsjetio kako je osobno predvodio misu 2006. kada je svjedočio vjerničkim osjećajima jer je, dodao je, Bleiburg prva postaja Križnoga puta. Rekao je kako tamo nije poginulo punu ljudi nego su tu ljudi bili osuđeni na smrt, od tamo je krenuo Križni put pa je Bleiburg, istaknuo je početak, simbol i memorija, a o tomu se u tadašnjoj Jugoslaviji uopće nije smjelo govoriti.  

Biskup Mrzljak izvijestio je kako će u subotu, 18. svibnja, svetu misu na Bleiburškom polju predvoditi ravnatelj Hrvatske katoličke mreže (HKM) i Hrvatskoga Caritasa (HC) mons. Fabijan Svalina, a na novinarsko pitanje tko će propovijedati, kratko je rekao - vidjet ćete.

Moramo pokazati Stepinčevu vjeru - jedinstvo Crkve i poštovanje prema papi do krajnjih granica

Kada je pak riječ o izjavi pape Franje vezanoj za kanonizaciju kardinala Stepinca koja je, primijetio je novinar, izazvala veliko ogorčenje kod hrvatskih vjernika, Mrzljak je ustvrdio kako sada "moramo pokazati Stepinčevu vjeru". Objasnio je kako Stepinčeva vjera znači - jedinstvo Crkve i poštovanje prema papi do krajnjih granica.

Biskup Mrzljak, jedini je hrvatski biskup koji je i osobno znao Stepinca, podsjetio je kako je Stepincu bilo ponuđeno da ode u Rim i "riješi se svega", ali je on tada rekao kako ne ide nikuda i ostaje sa svojim narodom, te da bi se svim silama odupro kada bi ga papa nagovarao, ali kada bi papa rekao - moraš ići - išao bi.

To je, objasnio je Mrzljak, ta Stepinčeva poslušnost i vjernost Crkvi koju i mi želimo prepoznati u svakome trenutku pa tako i u ovom koji je, kako je rekao "možda malo težak".

Apelirao je na vjernike da budu vjernici, rekao da su emocije nešto drugo te da sada treba biti hladne glave, iako smo emotivni ljudi ali, smatra, ponekad zaista treba razmišljati.

"Čini mi se da to što se malo odugovlači s proglašenjem Stepinca svetim je tako pogodno i dobro, gotovo dragocjeno, vrijeme da se Stepinca upozna, ne samo površno, već da se sve više prodire u istinu o njemu i otkrivaju pisma koja je on pisao iz Krašića onda kada je šutio i kada se njegov glas nije mogao čuti".

HBK: Nulta stopa tolerancije prema spolnom zlostavljanju

Jedno od novinarskih pitanja odnosilo se i na mjere koje će HBK poduzeti u vezi sprječavanja spolnoga zlostavljanja i procesuiranja počinitelja, nadbiskup Hranić, rekao je kako postoji niz dokumenata koji na različite načine žele afirmirati i u djelo provesti nultu stopu tolerancije kada su u pitanju zlodjela nad maloljetnicima.

Vezano za najnoviji dokument pape Franje o tom problemu, Hranić je objasnio da se pojedine biskupije trebaju s njim detaljno upoznati, a Stalno vijeće HBK prostudirati taj dokument i pripremiti sve za neku od vrlo skorih zasjedanja HBK. Nadbiskup ne vjeruje kako će to biti pripremljeno za njihovo kratko zasjedanje u lipnju, ali je siguran da će se o tomu vrlo skoro razgovarati.

Ustvrdio je kako se neće dopustiti nikakva zataškavanja jer se to, kako je rekao "vraća kao bumerang, a jedno zlodjelo se pokaže kao višestruko zlodjelo".

Kada je pak riječ o skorim izborima za Europski parlament, nadbiskup Hranić, istaknuo je kako se Crkva ne želi stranački svrstavati, a za one svećenike ili biskupe koji su to eventualno učinili, objasnio je da su time prekršili stavove i stajališta Katoličke crkve.

Dodao je kako su za Crkvu pak prihvatljiva samo ona politička stajališta koja su u skladu s evanđeljem.