Guverner HNB Vujčić: Šaljemo pismo namjere u Frankfurt- Hrvatska želi uvesti euro

Je li došlo vrijeme da i službeno zatražimo uvođenje eura, odnosno ulazak u tečajni ERM2 mehanizam?

Prvi je korak ulazak u ERM II. Slanje pisma namjere za ulazak u tečajni mehanizam ERM II trebalo bi uslijediti relativno brzo. Uz formalno iskazivanje namjere ulaska u tečajni mehanizam, u pismu će biti opisane i sve aktivnosti koje se planiraju da bi Hrvatska postala vjerodostojna kandidatkinja za tečajni mehanizam. Sam ulazak u ERM II vjerojatno bi se mogao dogoditi otprilike godinu dana nakon slanja pisma namjere, dakle negdje tijekom 2020. godine.

Završava li era niskih kamatnih stopa u eurozoni?

Čini se da je tako. No, porast tržišnih kamata ovisit će o tempu normalizacije monetarne politike Europske središnje banke, odnosno o tome kakva će biti politika reinvestiranja obveznica kupljenih u okviru kvantitativnog popuštanja, mogućnosti produljivanja programa dugoročnog financiranja banaka i konačno dinamici samog povećanja referentnih kamatnih stopa. Trenutačno nije moguće predvidjeti putanju porasta kamatnih stopa, a tržišni sudionici očekuju tek postupan rast kamatnih stopa zbog i dalje niske inflacije te prevladavanja negativnih rizika za gospodarsku aktivnost.

Jeste li zadovoljni kako je Hrvatska iskoristila to razdoblje?

Šest godina recesije, zakašnjelo smanjivanje proračunskog manjka i povišena razina javnog duga uzele su visok danak. Ilustrativan je rast proračunskih izdataka za kamate s 2 posto BDP-a u pretkriznoj 2008. na 3,5 posto u 2015. godini, kada su dostigli vrhunac. U međuvremenu je postignut napredak u fiskalnoj prilagodbi pa su i proračunski rashodi za kamate smanjeni na 2,7 posto BDP-a. Većina je članica EU tijekom tog razdoblja smanjila proračunske rashode za kamate, u prosjeku s 2,7 na 2 posto BDP-a. No, dođe li do porasta kamatnih stopa, Hrvatska taj rast može kompenzirati smanjenjem premije rizika, koju plaćamo kao država sa slabim kreditnim rejtingom. To možemo učiniti nastavkom jačanja fiskalne održivosti i provođenjem strukturnih reformi s ciljem podizanja stope gospodarskog rasta. Time se može produljiti razdoblje financiranja pod povoljnim uvjetima, ne samo za državu, nego i za privatni sektor. Ako toga ne bude, onda će se prelijevanje tog efekta na kamate na kredite u Hrvatskoj početi događati u skladu s trenutačnim očekivanjima, dakle od sredine 2019, izjavio je guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić u razgovoru za Večernji list.