ŠEF DIPLOMACIJE

Grlić Radman o odnosima s Portugalom: Oni su odlični, izvrsni, bez otvorenih pitanja

Autor

ig/h

Nakon Španjolske i Portugal je podržao Hrvatsku na njenom putu prema "Schengenu", europskom prostoru slobodnog kretanja, te članstvu u gospodarskom klubu OECD i mediteranskom udruženju MED 7, rekao je hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman tijekom posjeta Lisabonu u srijedu.

26.05.2021. u 21:59
Ispiši članak

"Portugal tu nema nikakve zadrške. Portugal apsolutno afirmativno gleda na priključenje Hrvatske. Bio je aktivan i snažno se zalagao za ulazak Hrvatske u šengenski prostor", rekao je Grlić Radman za Hinu nakon susreta s portugalskim ministrom vanjskih poslova Augustosom Santosom Silvom.

Dvojica ministara razgovarala su sat vremena iza zatvorenih vrata u Centru kulture Bélem, u dijelu grada od kuda su se nekoć otiskivali portugalski jedrenjaci u svijet.

"Odnosi su odlični, izvrsni, bez otvorenih pitanja", istaknuo je Grlić Radman koji je ovaj mjesec posjetio i Madrid. Španjolska i Portugal žele Hrvatsku u MED 7, neformalnom klubu koji zasad čini sedam mediteranskih zemalja. Na jesen bi se premijeri tih zemalja trebali sastati na grčkom otoku Kreti gdje bi i Hrvatska mogla prvi put sudjelovati u razgovorima o temama u kojima ima zajedničke interese.

"Bit će sastanak na jesen na Kreti, trebao je biti u lipnju ali je prolongiran. Nadamo se da bi Hrvatska mogla sudjelovati. Možda je to čak i dobro vrijeme u kojem možemo još kvalitetnije izlobirati i utvrditi postojanje konsenzusa o pridruživanju Hrvatske i Slovenije", izjavio je Grlić Radman. Slovenija se također želi priključiti savezu osnovanom 2013. u kojem se nalaze Španjolska, Portugal, Francuska, Italija, Grčka, Malta i Cipar.

"Ulazak Hrvatske i Slovenije ojačao bi suradnju na Mediteranu", naglasio je šef hrvatske diplomacije.

Portugal do 30. lipnja predsjeda Vijećem EU-a, a ministri 27 zemalja će se u srijedu okupiti na neformalnom sastanku poznatom kao "Gymnich", gdje će razgovarati o globalnim temama poput odnosa EU-a s Afrikom te o neriješenim sukobima u istočnom susjedstvu EU-a.

"Čestitao sam ministru na uspješnom portugalskom predsjedanju Vijećem EU-a. Zahvalio sam mu na materijalnoj pomoći nakon razornog potresa u Sisačko-Moslavačkoj županiji, njihovoj brzoj reakciji", rekao je Grlić Radman.

"Razgovarali smo o gospodarskoj suradnji. Ima prostora za unapređenje. Prije pandemije je trgovinska razmjena bila u uzlaznoj putanji i to je trend kojem ćemo težiti kada prebrodimo pandemiju", dodao je.

Portugalska zrakoplovna kompanija TAP ponovno uvodi od 2. lipnja direktnu liniju iz Lisabona prema Zagrebu, i to nakon više od pet godina.

"Radujemo se tome jer će pomoći još boljem povezivanju poslovnih ljudi i turista. Hrvatska je omiljena destinacija u Portugalu, možda ne dolazi tako puno ljudi kao iz nama tradicionalnih bližih zemalja ali Portugalci rado dolaze u Hrvatsku a Portugal posjećuju hrvatski turisti", napomenuo je hrvatski ministar.

Iz Portugala je 2019. godine došlo u Hrvatsku 65.570 gostiju, no lani je zbog pandemije njihov broj pao na 7122, podatak je Hrvatske turističke zajednice. Tijekom rekordne 2019. Portugalci su činili 0,15 posto u ukupno ostvarenim noćenjima u Hrvatskoj.

"Drago nam je da je Portugal promijenio preporuku za putovanje za hrvatske državljane što znači da više nije potreban nikakav odlazak u karantenu već samo negativan PCR test za ulazak u Portugal", rekao je Grlić Radman dodavši pak kako Hrvatska napreduje u cijepljenju stanovništva što bi moglo rezultirati u brojnijem dolasku turista u odnosu na prošlu godinu.

Pohvalio je suradnju u području kulture i jezika napomenuvši da u Hrvatskoj postoji pojačano zanimanje za učenje portugalskog jezika, što je bitno jer se on rasprostranjen izvan Europe.

Hrvatski i portugalski ministar su razgovarali i o proširenju EU-a na Zapadni Balkan.

 "Vrlo ih to zanima jer osjećaju da stabilnost Europe nije samo bitna na granicama Portugala ili Francuske nego i dalje. Europska sigurnost i stabilnost ovise o uključenju tih zemalja u europski prostor, a ono je bitno i kako bi se obeshrabrio utjecaj trećih zemalja na zemlje Zapadnog Blakana. Ako želimo snažnu Europu, da bude globalni akter, ne samo u gospodarstvu nego i političkom smislu kada su u pitanju europske vrijednosti onda moramo djelovati", rekao je Grlić Radman.

Augustos Santos Silva, 64-godišnji ministar u socijalističkoj vladi, mogao bi ove godine sudjelovati na Dubrovnik Forumu, međunarodnoj konferenciji koja se održava od 2006. godine, čime bi nastavio seriju posjeta na visokoj razini između dvije zemlje.

Portugal, zemlju s 10 milijuna stanovnika na obali Atlantskog oceana, posjetio je premijer Andrej Plenković u veljači 2020. godine u sklopu samita "Prijatelja kohezije". Hrvatska i Portugal više novca povlače iz zajedničkoj proračuna EU-a nego što u njega uplaćuju pa snažno podržavaju kohezijsku politiku kojom Bruxelles preusmjerava novac u manje razvijene dijelove bloka 27 država.

Plenković se tada bio sastao s premijerom Antonijom Costom.

Bivša predsjednica Kolinda Grabar Kitarović je pak u svibnju 2019. sudjelovala na političkoj konferenciji u gradićiu Estorilu gdje se susrela s predsjednikom Marcelom Rebelom Sousom, a godinu ranije je sudjelovala u Lisabonu na gospodarskom forumu te posjetila svetište u Fatimi.

Grliću Radmanu je ovo bio prvi službeni posjet Portugalu. Posljednji ministar vanjskih poslova u Portugalu bila je Vesna Pusić 2014. godine, nakon što je Hrvatska ušla u Europsku uniju priključivši se Portugalu koji je u klubu od 1986. godine.

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.