'RJEŠENJE ZA UPRAVLJANJE PRILJEVOM MIGRANATA'

Grlić Radman i rumunjski kolega: Ulazak Hrvatske i Rumunjske u Schengen ojačat će EU

Autor

kkž/h

Širenje schengenskog prostora u koji su Hrvatska i Rumunjska spremne ući 2023. u interesu je Europske unije i pomoći će njezinoj sigurnosti i zaštiti od ilegalnih migracija, rekli su u ponedjeljak u Bukureštu šefovi diplomacija dviju zemalja.  

28.11.2022. u 11:39
Ispiši članak

Ministar Gordan Grlić Radman u ponedjeljak je razgovorima s rumunjskim kolegom Bogadnom Aurescuom počeo službeni posjet i kasnije u ponedjeljak sudjelovat će u Bukureštu na Münchenskom sastanku lidera, a u utorak i srijedu na sastanku ministara vanjskih poslova država članica NATO-a.

"Širenje schengenskog prostora pomoći će jačanju vanjskih granica Europske unije od prijetnja unutarnjoj sigurnosti Unije", rekao je Aurescu nakon sastanka.

Hrvatska očekuje pozitivnu odluku za ulazak u šengenski prostor, a također za Rumunjsku i Bugarsku, rekao je Grlić Radman.

Prema preporuci Europske komisije sve tri zemlje nadaju se 1. siječnja 2023. postati članice schengenskog prostora slobodnog kretanja ljudi iako postoje neke rezerve za Bugarsku i Rumunjsku koje prema ocjeni nekih članica Unije ne čine dovoljno u suzbijanju ilegalnih migracija.  

"U interesu je EU da schengensko područje ojača uključivanjem i Hrvatske i Rumunjske koje su spremne za ulazak i dio su rješenja potrebnog Europskoj uniji za upravljanje priljevom migranata", rekao je Aurescu.

Dvije zemlje također se nadaju postati članice OECD-a.

"Kandidati smo u tom procesu i radimo zajedno" na ostvarenju tog cilja, rekao je Aurescu.

U godini u kojoj dvije zemlje obilježavaju 30 godina uspostave diplomatskih odnosa ministar Grlić Radman je u izjavi nakon sastanka istaknuo "odlične bilateralne odnose, bez otvorenih pitanja", sa "zavidnim", "odličnim" stupnjem međusobne zaštite "naših manjina" i naglaskom na potrebi jačanja odnosa u u gospodarstvu, turizmu, trgovini. 

Naglasio je da su dvije zemlje  "na istoj strani povijesti, na pravoj strani demokracije u pitanju borbe za slobodu Ukrajine od ruske agresije" .

Stoga je potrebno osnažiti europsku prisutnost u tom dijelu našeg kontinenta kako ne bi došlo do jačanja utjecaja trećih, ne nužno dobronamjernih političkih čimbenika, rekao je.

"To obvezno mora podrazumijevati prihvaćanje vanjske i sigurnosne europske politike zemalja kandidata za članstvo", rekao je Grlić Radman.

Nije izrijekom spomenuo Srbiju koja pregovara o članstvu u Europskoj uniji no dosad nije uvela sankcije Rusiji čime nije slijedila politiku EU-a, već je govorio o zapadnom Balkanu.

Aurescu je naglasio važnost nametanja sankcija Rusiji kao sredstva pritiska za okončanje agresije. 

Grlić Radman je pozdravio i završetak mehanizma za suradnju i verifikaciju s obzirom da je Rumunjska zadovoljila sve kriterije ovog mehanizma, rekao je. 

U vrijeme energetske krize Hrvatska je odlučila ojačati svoje kapacitete isporuke plina s LNG terminala na Krku na 6,1 milijardu m3 "kako bi osigurala energetsku neovisnost susjeda" i drugih zemalja u Europi, rekao je Grlić Radman. 

Ponovio je da Hrvatska može biti "energetsko čvorište u ovom dijelu Europe".

Osim s domaćinom, hrvatski šef diplomacije sastaje se u sklopu službenog posjeta s predsjednikom vlade Rumunjske Nicolae-Ionelom Ciucăom te potpredsjednicom i vršiteljicom dužnosti predsjednice Senata Parlamenta Rumunjske Alina-Stefaniom Gorghiom.

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.