Grčka objavila planove za prodaju obveznica, pomoć joj prestaje 2018.

Grčka državna agencija za upravljanje dugom objavila je planove za prodaju obveznica koje kani otplatiti u pet godina. To je prva prodaja državnog duga od 2014. godine, kada se Grčka nakratko vratila na financijska tržišta.

Od 2010. Grčka je bila ovisna o paketima financijske pomoći kako bi namirila potrebe za posuđivanjem novca, piše BBC. Paketi financijske pomoći su počeli stizati u trenutku kada Grčka više nije mogla na financijskim tržištima posuditi potrebne količine novca jer su ulagači biti uvjereni da ih neće biti u mogućnosti vratiti.

A potrebe su bile vrlo velike. Godinu prije prvog paketa pomoći, deficit državnih financija iznosio je 35 milijardi eura, odnosno 15 posto bruto društvenog proizvoda (BDP).

Grčka se trenutno nalazi u trećem programu pomoći, a glavni izvor financiranja je bila eurozona. Ukupno, ta je država u sklopu programa pomoći primila više od 250 milijardi eura, a još joj je 47 milijardi eura dostupno do kraja iduće godine.

Grčka je imala koristi od restrukturiranja duga koji potražuje privatni sektor. Većina imatelja obveznica 2012. godine zamijenila ih je za alternativu. Smanjenje nominalne vrijednosti duga iznosilo je 53,5 posto.

Trenutni treći paket pomoći istječe slijedeće godine, a kada financijska pomoć prestane stizati cilj je grčke vlade da bude sposobna ispunjavati sve financijske obveze iz poreznih prihoda i posuđivanjem na financijskim tržištima.

Grčka trenutno pokušava dobiti neke naznake o tome kako će taj proces teći. Nije upitno da je u sedam godina primanja pomoći godišnje financijsko stanje napredovalo, a da je ogromni deficit nestao. Štoviše, Europska komisija je ranije ovog mjeseca predložila Vijeću EU-a da zatvori Proceduru prekomjernog deficita za Grčku, koja je s rekordnog proračunskog manjka od 15 posto BDP-a 2009. uspjela prošle godine ostvariti proračunski višak od 0,7 posto BDP-a.

Ove godine Grčka će se vjerojatno vratiti u 'crveno', no po procjenama MMF-a deficit će iznositi tek 1,5 posto BDP-a.

Proces prilagodbe bio je bolan, a gospodarstvo se od pretkriznog vrhunca smanjilo za više od 25 posto, dok je potrošnja vlade realno pala za više od 30 posto. To se odrazilo na pad zaposlenosti u javnom sektoru, rezanje plaća i mirovina te smanjenje opsega javnih usluga. Stopa nezaposlenosti iznosi više od 20 posto, a među mladom populacijom ona je blizu 50 posto.