Grčka izašla iz krize, postignut dogovor o njezinu izlaska iz programa pomoći

"Povijesni dogovor" postignut je pred kraj trećeg programa pomoći u kolovozu. Dogovor bi trebao osnažiti povjerenje ulagača tako što će ih uvjeriti da je dug zemlje održiv te da Atena neće popustiti u reformama povratkom na tržište kapitala.

"To je to. Uspjeli smo obaviti i meko spuštanje ove duge i složene prilagodbe", rekao je Centeno.

Europski povjerenik za gospodarstvo Pierre Moscovici je rekao da je postizanje  ovog "izvanrednog" dogovora od povijesnog značaja.

"Grčka je kriza večeras završila", rekao je.

Grčki ministra financija Euklid Cakalotos je rekao da je njegova vlada "zadovoljna" sporazumom koji je okončao osam godina stezanja remena i reformskih mjera.

"No ova vlada ne zaboravlja i neće nikada zaboraviti što je grčki narod morao proći tijekom tih osam godina i znamo da (...) moramo osigurati da vrlo skoro grčki narod vidi konkretne rezultate ovog dobrog dogovora", rekao je.

Po sporazumu dogovorenom tijekom šest sati teških pregovora europski će zajmodavci Grčkoj, među ostalim, za deset godina produljiti rokove isplate velikog dijela starijih zajmova.

S posljednjom tranšom pomoći od 15 milijardi eura  Grčka će osigurati pokrivanje svojih financijskih potreba 22  mjeseca nakon kraja programa pomoći u kolovozu.

Atena će nakon izlaska iz programa biti pod mehanizmom pojačanog nadzora Europske komisije koji predviđa kvartalna izvještavanja o financijskom stanju Grčke i napretku u ispunjavanju obveza nakon programa.

Cakalotos je napomenuo da su sve obveze već dio vladina plana za rast ili su preostale iz sadašnjeg programa pomoći.

"Nisu uvedeni nikakvi novi uvjeti", istaknuo je. 

Francuski ministar financija Bruno LeMaire je rekao da je "pitanje grčkog duga iza nas".

"Vlada i grčki narod su obavili vrlo dobar posao", rekao je njemački minstar financija Olaf Scholz uoči sastanka.

Grčka je u osam godina dobila više od 273 milijarde eura pomoći svojih vjerovnika, eurozone i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), kroz tri programa pomoći. Od toga su europski kreditori osigurali 241,6 milijardi eura.

Grčka i njeni europski kreditori su 2015. u okviru Europskog stabilizacijskog mehanizma dogovorili treći paket pomoći vrijedan 86 milijardi eura. 

Grci su zauzvrat morali provesti više stotina reforma, nerijetko bolnih, napose radi ozdravljenja svojih javnih financija.

Rast BDP-a u 2017. dosegnuo je 1,4 posto i trebao bi biti veći ove (1,9 posto) i iduće godine (2,3 posto). Grčka istodobno bilježi i proračunski višak od 0,8 posto a 2009. je imala deficit 15,1 posto.