Grčić: Mislim da nema sankcija, a sljedeća Vlada također će biti naša

"Najvažnija poruka hrvatskoj javnosti jest da se nikakve sankcije prema Hrvatskoj ili neki dodatni pritisci, prema mojoj procjeni neće dogoditi", izjavio je Grčić nakon što se zajedno s ministrom financija Borisom Lalovcem sastao s povjerenikom Moscovicijem.

Grčić i Lalovac imali su u ponedjeljak razgovore s Europskom komisijom na stručnoj razini, a utorak na političkoj, s povjerenikom Moscovicijem.

"Na temelju ovih sastanaka mogu reći da je opća ocjena da smo napravili značajan napredak u ovom procesu. Mi smo u najvećoj mjeri pripremili ono što se od nas očekuje u dijelu programa nacionalnih reformi i programa konvergencije. Dogovorili smo se oko određenih korekcija koje treba napraviti i jednog dodatnog fiskalnog napora koji će isto tako biti potreba. Međutim, u tome nema ništa što se u Hrvatskoj ne može odraditi. U tom sam smislu optimističan. U idućih sedam do deset dana mi ćemo isporučiti ove dokumente, nadam se na opće zadovoljstvo i nas u Hrvatskoj, ali i Europske komisije", rekao je Grčić.

Povjerenik Moscovici nije davao izjave nakon sastanka, a Grčić je bio optimističan, iako nije otkrivao koje su točno mjere bile predstavljene europskom povjereniku. U Komisiji među ekonomskim stručnjacima koji prate Hrvatsku postoji bojazan da zbog izborne godine Vlada neće biti spremna na ambiciozne reforme, a Grčić je nakon sastanka to komentirao ovim riječima:

"Naša poruka povjereniku bila je vrlo jasna. Dakle, mi radimo ovaj posao kao da ovo nije izborna godina. Uostalom, polazimo i sa stajališta da ovo što radimo, radimo za novu Vladu, a u novoj Vladi ćemo opet biti mi, pa dakle radimo to za sebe", zaključio je Grčić uz osmijeh.

Misle kako je EK prepoznala da Hrvatska čini sve napore u pravom smjeru kako bi se popravio gospodarski rast i smanjio deficit. Smatraju da dodatni rezovi neće biti potrebni. Grčić je rekao da će tražiti fleksibilnost Komisije za onaj dio povećanja deficita koji je nastao zbog promjene izračuna zbog jamstva države za javna poduzeća (oko 1,5% više). Poručio je povjereniku Moscoviciju da hrvatska Vlada radi kao da nije izborna godina.

Vlada je u drugoj polovini ožujka poslala Komisiji prvi nacrt mjera za ispravljanje makroekonomskih neravnoteža, a preostalo je još pripremiti dio fiskalnih mjera, odnosno utvrditi gdje su moguće daljnje uštede. Spominje se mogućnost uskraćivanja novca iz europskih fondova ako se predložena rješenja ocijene nedovoljnima za smanjenje deficita.

Još nijedna članica EU-a nije kažnjena zbog makroekonomskih neravnoteža. Kažnjena je jedino Bugarska, koja je bila pod posebnim nadzorom zbog korupcije i reforme pravosuđa. Ako Komisija ne bude zadovoljna reformama koje predlaže Zagreb, bit će nam nametnuta procedura prekomjernog deficita i akcijski plan postupanja. Hoće li se to dogoditi, doznat ćemo u svibnju, nakon što Komisija analizira sve podatke.