'ČINIMO SVE DA PRISTUPIMO SCHENGENSKOJ ZONI'

Grabar-Kitarović u Ateni: Hrvatska uspješno čuva najdulju kopnenu granicu, naša policija ne primjenjuje brutalnu silu

Autor

lub/h

Migracije su jedan od najvećih izazova našeg doba koji EU mora rješavati zajednički i odgovorno, rekla je u petak hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović na političkom forumu u Ateni i upozorila na goleme napore Hrvatske u zaštiti najdulje vanjske kopnene granice u EU.

11.10.2019. u 12:01
Ispiši članak

Grabar-Kitarović je održala izlaganje na 15. neformalnom sastanku 13 šefova država članica EU-a bez izvršnih ovlasti, tzv. Skupine Arraiolos koji se ove godine održava u Grčkoj, a dvije središnje teme su Učinkovito suočavanje s gospodarskom i izbjegličkom krizom i Zajedničko rješavanje modernih izazova sigurnosti Europske unije i njezinih država članica.

"Migracijsko pitanje jedno je od najvećih izazova našeg doba", rekla je izrazivši žaljenje što EU na njega još nije odgovorio rješenjima koja bi bila prihvatljiva svim članicama.

Netočni navodi o brutalnosti hrvatske policije

"Samo zajedničkim radom možemo riješiti to pitanje kako bismo zaštitili migrante i njihova prava te ublažili negativne posljedice ilegalnih migracija" i zato bi svi dionici trebali "postupati odgovorno", kazala je.

Hrvatska "ulaže velike napore u uspješnu zaštitu najdulje vanjske kopnene granice EU-a", naglasila je.

Odbacila je navode nekih organizacija i političara da hrvatska policija primjenjuje brutalnu silu u sprječavanju ilegalnih migracija iz susjedne Bosne i Hercegovine.

Izbjeglički kampovi u susjednoj zemlji podižu se uz granicu s Hrvatskom preko koje migranti nastoje prijeći u zapadne članice Unije, podsjetila je.

Suradnja između Vlade u Sarajevu i lokalnih bosanskohercegovačkih vlasti nije dobra, ocijenila je te ponovila da Hrvatska uspješno čuva najdulju kopnenu granicu i čini sve da što prije pristupi Schengenskoj zoni.

Europa mora naprijed

Europa ne smije biti spora u traženju odgovora i rješenja za izazove našeg doba, rekao je u uvodnom izlaganju domaćin sastanka, grčki predsjednik Prokopios Pavlopoulos.

Pozivom na jačanje europskih institucija u vrijeme velikih izazova za Europsku uniju i svijet Pavlopoulos je upozorio da Europa mora uhvatiti korak s vremenom kako bi se nosila s izazovima.

"Prilike ne čekaju nikoga ili vrijeme ne čeka. Europa mora ići naprijed", jer "povratak natrag bio bi fatalan" posebno za Europu sada, kazao je.

Gospodarski izazovi

Na temu gospodarske krize hrvatska predsjednica je rekla da su izgledi za globalni rast i sprječavanje mogućih gospodarskih kriza sve krhkiji i nesigurniji i prema predviđanjima usporit će na najslabiji godišnji rast (2.9 posto u 2019. odnosno 3 posto u 2020.) od izbijanja financijske krize.

U takvim okolnostima mogu se očekivati "pad gospodarske aktivnosti, gubitak radnih mjesta i dalje osiromašenje već ranjivih dijelova stanovništva".

Nepovoljni utjecaji su i eskalacija trgovinskih napetosti u svijetu, prijetnja Brexita bez sporazuma i demografski pad. 

"Iako nema znatnije izravne opasnosti za hrvatsko gospodarstvo u tom pogledu, čak i relativno blag izlazak (Velike Britanije) bez sporazuma imat će veliki utjecaj, smanjit će stope rasta u Europi i svi ćemo to osjetiti", upozorila je.

Demografski pad snažno pogađa neke članice EU-a, rekla je predsjednica koja je demografiju u Hrvatskoj stavila u samo središte svog mandata.  

"U Hrvatskoj, negativni demografski trendovi već ograničuju gospodarski rast, napose na istoku (Slavonija)", rekla je pa naglasila: "Za Hrvatsku demografska obnova je pitanje svih pitanja".

Za budućnost Europske unije članice moraju poraditi na brisanju vidljivih i nevidljivih granica u samoj Uniji, poručila je nadalje i naglasila da je velik izazov još uvijek nejednak stupanj razvoja unutar europske zajednice.

Bugarski predsjednik Rumen Radev upozorio je da je EU još Europa razlika, a hrvatska predsjednica na to se nadovezala podsjetivši na Inicijativu triju mora koja ima dobre izglede da premosti razlike.

Inicijativom Triju mora Hrvatska je preuzela proaktivnu ulogu u jačanju europske otpornosti, posebice u energetskoj sigurnosti i neutraliziranju infrastrukturnih nedostataka u središnjoj Europi.

Kazala je da je Hrvatska nakon početne nesigurnosti ostvarila dobre rezultate u povlačenju novca iz europskih fondova.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.