Eurostat

Gospodarski rast u EU usporio, Latvija i Poljska najbolje

Autor

dd/h

Gospodarski rast u Europskoj uniji (EU) i eurozoni u prvom je tromjesečju ove godine usporio u odnosu na prethodna tri mjeseca i prema istom razdoblju prošle godine, uz redom niže stope u tri najveća gospodarstva EU-a, pokazalo je u utorak izvješće Eurostata.

15.05.2018. u 16:03
Ispiši članak

Sezonski prilagođeni bruto domaći proizvod (BDP) na razini 28-članog EU u prvom je kvartalu 2018. porastao za 0,4 posto u odnosu na prethodno tromjesečje, kad je uvećan za 0,6 posto, objavio je statistički ured EU-a u prvim procjenama.

Rast gospodarskih aktivnosti na razini 19-člane eurozone također je posustao, na 0,4 posto, nakon 0,7-postotnog rasta u četvrtom tromjesečju 2017. godine, pokazalo je izvješće. 

Među najvećim gospodarstvima EU-a rast je izrazitije posustao u Velikoj Britaniji, na svega 0,1 posto, nakon 0,4-postotnog u prethodna tri mjeseca. 

U Njemačkoj, najvećem gospodarstvu EU-a, stopa rasta na kvartalnoj je razini prepolovljena, na 0,3 posto, s 0,6 posto u četvrtom kvartalu.

U francuskom gospodarstvu stopa rasta više je nego prepolovljena , također na 0,3 posto, s 0,7 posto u prethodnom tromjesečju. 

Isti tempo rasta na tromjesečnoj razini bilježila je i Italija, što znači da su aktivnosti rasle istim tempom kao i u posljednjem prošlogodišnjem tromjesečju.

Španjolsko gospodarstvo poraslo je pak 0,7 posto, također kao i u prethodna tri mjeseca.

Među zemljama-članicama čijim su podacima raspolagali u Eurostatu najsnažnije su rasla gospodarstva Latvije i Poljske, po stopama od 1,7 posto odnosno 1,6 posto. Slijede Mađarska i Finska, s rastom BDP-a od 1,2 odnosno 1,1 posto.

Stagnacija je zabilježena u rumunjskom gospodarstvu, pokazalo je izvješće Eurostata kojem nisu bili dostupni podaci o hrvatskom BDP-u.

Tempo rasta posustao i na godišnjoj razini

U EU je sezonski prilagođen BDP u prvom kvartalu porastao za 2,4 posto na godišnjoj razini, usporivši u odnosu na 2,7 posto u četvrtom tromjesečju 2017.

U eurozoni je rast usporio na 2,5 posto, s 2,8 posto u prethodna tri mjeseca. 

Rast njemačkog gospodarstva usporio je pritom na 2,3 posto, s 2,9 posto u četvrtom kvartalu. Slična kretanja zabilježena su i u francuskom gospodarstvu, čiji je rast usporio na 2,1 posto, s 2,6 posto. 

Među vodećim gospodarstvima EU-a najslabiji je rast imalo britansko gospodarstvo, od 1,2 posto, nakon 1,4 posto u tromjesečju ranije. 

Blago usporavanje rasta zabilježeno je i u talijanskom gospodarstvu, na 1,4 posto, nakon 1,6-postotnog u prethodnom kvartalu. I rast španjolskog gospodarstva blago je posustao na godišnjoj razini, na 2,9 posto, s 3,1 posto.

Među zemljama članicama čijim su podacima raspolagali u Eurostatu, daleko najvišu stopu rasta ostvarila je Latvija, od 5,2 posto, a u stopu je slijedi Poljska, s rastom od 4,9 posto.

Izdvajaju se i Mađarska sa stopom od 4,7 posto, Češka sa 4,5 posto, te Rumunjska, sa 4,2 posto. U njihovu su društvu također i ciparsko gospodarstvo, s rastom od 3,8 posto, slovačko s 3,6 posto, te litavsko i bugarsko, s rastom od po 3,5 posto. 

Pad gospodarskih aktivnosti zabilježen je samo u Danskoj, od 0,8 posto, pokazale su prve procjene Eurostata.

Radi usporedbe s glavnim trgovinskim partnerima EU-a EUROSTAT objavljuje i podatke o rastu američkog gospodarstva, koji pokazuju rast od 0,6 posto na kvartalnoj razini, nakon 0,7 posto u četvrtom kvartalu. Na godišnjoj je razini najveće svjetsko gospodarstvo u prvom tromjesečju po izračunima Eurostata poraslo 2,9 posto, nakon 2,6 posto u tromjesečju ranije.  

 

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.