GLOBALNA RECESIJA: Zabilježen rekordan pad francuskog, španjolskog i talijanskog gospodarstva

Francuska je time tehnički u recesiji, budući da je BDP smanjen drugi kvartal zaredom.

Pad u prvom tromjesečju najveći je od Drugog svjetskog rata, veći od onog u drugom tromjesečju 1968. godine kada je aktivnost zbog građanskih nemira, studentskih prosvjeda i općeg štrajka potonula 5,3 posto.

Od 17. ožujka 67 milijuna Francuza ne izlazi iz svojih domova osim kada moraju odlaziti u nabavu ili na posao ili im je potrebna medicinska pomoć.

Potrošnja, glavni pokretač gospodarstva, pala u prvom tromjesečju 6,1 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca a ulaganja kompanija 11,4 posto.

Početak ukidanja mjera blokade kojima se nastoji suzbiti širenje virusa najavljen je za 11. svibnja, pri čemu u vladi očekuju nagli skok nezaposlenosti i stečajeva u predstojećem razdoblju.

Pariz procjenjuje da će se gospodarstvo ove godine smanjiti najmanje osam posto, te je po hitnom postupku kroz parlament 'progurao' paket kriznih mjera vrijednih 110 milijardi eura, četiri posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), kako bi pomogao tvrtkama i radnicima.

INSEE je krajem ožujka procijenio da je gospodarska aktivnost na otprilike dvije trećine uobičajene razine te da vlada subvencionira plaće polovine zaposlenih u privatnom sektoru kako bi spriječila masovna otpuštanja.

Španjolski pad najveći u 50 godina

Pad španjolskog BDP-a za 5,2 posto u prvom tromjesečju u odnosu na prethodna tri mjeseca najveći je od 1970. godine kada je statistički ured INE počeo objavljivati izvješća.

Španjolska spada među zemlje koje je pandemija najteže pogodila, s više od 24 tisuće smrtnih slučajeva prouzrokovanih Covidom-19. Madrid pokušava suzbiti širenje korona virusa mjerama koje spadaju među najstrožima u svijetu.

Središnja banka predviđa da bi se gospodarstvo uvelike ovisno o turizmu ove godine moglo smanjiti čak 12,4 posto. U 2021. godini očekuje oporavak, uz procijenjenu stopu rasta od minimalno 5,5 posto.

Teške posljedice i u Italiji

Talijanski statistički ured navodi da je procijenjeni 4,7-postotni pad gospodarstva u prvom tromjesečju najveći od početka vremenskog slijeda u prvom tromjesečju 1995. godine. 

Pad odražava negativne trendove u svim sektorima, uključujući poljoprivredu, šumarstvo i ribarstvo, industriju i usluge.

U odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje BDP je pao 4,8 posto.

ISTAT upozorava da su prikupljanje podataka za potrebe izračuna otežale krizne mjere i očekuje da će revizija procjena biti veća no što je uobičajeno.

Procjenjuju da bi prema raspoloživim podacima gospodarstvo u cijeloj 2020. trebalo pasti 4,9 posto.