Glavna tema neformalnog samita EU-a je zaustavljanje rasta cijena plina

"Trebamo naći zajednički odgovor svih država članica na najvažnije pitanje kako ograničiti cijene plina, jer države članice samostalno to ne mogu riješiti. U vrijeme pandemije Covida-19 imali smo ogroman problem i našli ogroman odgovor stvaranjem instrumenta EU sljedeće generacije", rekao je prije početka samita hrvatski premijer Andrej Plenković.

Prije dva dana predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen je poslala pismo svim čelnicima EU-a, što je svojevrsni odgovor na pismo 15 država članica, među kojima je i Hrvatska, u kojem se traži da se ograniče veleprodajne cijene plina.

Predsjednica Komisije je u tom pismu naznačila da je spremna predložiti ograničenje cijena plina koji se koristi za proizvodnju električne energije, ali ne i ograničenje cijena plina općenito.

Plenković je rekao da na samitu očekuje da predsjednica Komisije detaljnije obrazloži svoje prijedloge.

Istaknuo je da je hrvatska vlada intervenirala i da sada nema "drame jer ljudi znaju da će cijena struje i plina biti fiksna".

Na pitanje zauzima li se za zajedničko zaduživanje kako bi se državama članicama pomoglo da se bolje nose s rastućima cijenama energije, Plenković je rekao da je to jedna od opcija.

Plenković je rekao da će razgovarati s predsjednicom Europskog parlamenta Robertom Metsolom, uoči skorog početka postupka donošenja mišljenja o hrvatskom ulasku u šengenski prostor.

U petak je u Zagrebu Paulo Rangel, portugalski zastupnik izvjestitelj Europskog parlamenta za hrvatsko pristupanje šengenu. On će u ponedjeljak na Odboru za građanske slobode predstaviti nacrt mišljenja o kojem će se najprije glasati u nadležnom odboru i nakon toga na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta. Konačnu odluku o ulasku u šengenski prostor donose države članice koje čine taj prostor, dok Europski parlament ima samo konzultativnu ulogu, donosi mišljenje koje nije obvezujuće za Vijeće.

Neformalni samit EU-a uslijedio je nakon prvog sastanka na vrhu Europske političke zajednice na kojem su se okupili čelnici 44 europske države, sve osim Rusije i Bjelorusije.

Na tom sastanku nisu bile predviđene nikakve odluke ni zajednička izjava. Jedino što je dogovoreno da će se ubuduće ti samiti održavati svakih šest mjeseci i to naizmjenično, jednom u članici EU-a, a onda u nečlanici. Sljedeći sastanak održat će se u Moldaviji, zatim u Španjolskoj koja predsjedava Vijećem EU-a u prvoj polovici sljedeće godine, a zatim u Velikoj Britaniji.

"Mislim da je dobra inicijativa da se okupimo i da se na uključiv način raspravlja o političkoj, energetskoj, sigurnosnoj i ekonomskoj situaciji u Europi", rekao je premijer Plenković.