Francuzi prosvjedovali i na Praznik rada: Više stotina tisuća ljudi izašlo na ulice

"Ovaj 1. maj jedan je od najsnažnijih društvenih pokreta", razdragano je ustvrdila glavna tajnica CGT sindikata Sophie Binet, a njezin kolega Laurent Berger, iz sindikata CFDT, pozdravio je "ogroman odaziv ljudi". No, prve brojke pokazuje da se ipak ne radi o plimnom valu".

Prema policiji, U Strasbourgu se okupilo 8700 ljudi, no sindikati tvrde da se radi o 15.000 okupljenih. U Lilleu je bilo 7300 (odnosno 15.000 prema sindikatu), u Maresillesu 11.000 (130.000 po sindikatima), u Toulouseu 13.500 (100.000).

U cijeloj Francuskoj je 1. svibnja na "borbeni" način proslavilo 500.000 do 650.000 ljudi, od kojih 80.000 do 100.000 u Parizu. Sindikati tvrde da se u cijeloj Francuskoj okupilo do milijun ljudi.

Protivnici reforme mirovinskog sustava jasno su poručili da su odlučni u borbi da se ta reforma povuče.

Praznik rada obilježili su i poremećaji u zračnom prometu, s 25 posto do 33 posto posto otkazanih letova na najvećim aerodromima.

Najveće sindikalne akcije zabilježene su 2009., kada je CGT mobilizirao skoro 1,2 milijuna radnika (456.000 prema policiji). 

Godine 2002., sindikati su se ujedinili u otporu prema čelniku krajnje desnice Jean-Marie Le Penu u drugom krugu predsjedničkih izbora i na ulicama okupili 900.00 do 1,3 milijuna ljudi.

U Parizu je mobilizirano 5000 policajaca za čuvanje javnog reda, no nereda je bilo i u prijestolnici i u drugim gradovima. Francuska policija sukobila se sa skupinom anarhista odjevenima u crnom te je i sama bila gađana predmetima u Parizu, gdje su vandali palili bicikle te uništavali autobusne postaje, prenosi agencija Reuters.

Nereda je bilo i u Lyonu, gdje je nekoliko vozila zapaljeno, a neke su poslovne prostorije uništene, pokazale su televizijske snimke. U Nantesu na zapadu Francuske zapaljena je administrativna zgrada. 

Današnji dan bio je 13. dan za redom da traju sindikalni prosvjedi protiv omražene mirovinske reforme predsjednika Emmanuela Macrona, koji je u njezinom usvajanju zaobišao Narodnu skupštinu, posegnuvši za posebnim člankom u ustavu.